Savršeno pokošeni urbani travnjaci zapravo su pustinje za pčele i druge oprašivače. Kako bi im osigurali više hrane i staništa, Grad Pula i komunalna tvrtka Herculanea Pula uveli su kasniju košnju na odabranim površinama te pokrenuli program pčelinje paše i edukacije građana.
U Puli je ove godine definirano petnaestak zelenih površina koje će se održavati rjeđom košnjom. Riječ je o lokacijama koje nisu u središnjim parkovnim zonama niti mjestima gdje se građani intenzivno zadržavaju, već o površinama koje mogu poslužiti kao prirodna staništa za pčele i druge kukce.
„Lokacije smo dogovorili u suglasnosti s Gradom i mjesnim odborima. To su površine koje ranijih godina nisu zahtijevale intenzivno košenje i nekada su bile u programu ekstenzivnog održavanja“, pojasnila je Tatjana Bulić Mandić, rukovoditeljica hortikulture Herculanee Pula.
Te će se površine kositi tek nakon svibnja, odnosno u lipnju, a do tada će na njima biti postavljene žute edukativne ploče koje građane podsjećaju na važnost pčela i ostalih oprašivača.
„Sve lokacije poslali smo mjesnim odborima i dobili njihovu potvrdu. Važno nam je da djelujemo zajedno s Gradom i lokalnom zajednicom jer su mjesni odbori prva točka kontakta s građanima“, dodala je Bulić Mandić.
Urbani pčelinjak u Društvenom vrtu Gregovica
Prošle je godine u Društvenom vrtu Gregovica postavljen urbani pčelinjak. Osmišljen je kao prostor za terensku nastavu Pčelarske škole Udruge pčelara Pula, ali i kao mjesto edukacije građana i djece.
„Urbano pčelarenje je svjetski trend. Tijekom sušnih ljeta upravo su gradovi često utočište za pčele jer postoje zalijevane zelene površine i biljke koje cvatu tijekom ljeta“, istaknuo je Nediljko Landeka, predsjednik Udruge pčelara Pula.
Dodao je kako je lokacija pažljivo odabrana prilikom projektiranja vrta.
„Ostavljen je poseban kutak za pčele, a u suradnji sa Zelenom Istrom prostor smo ogradili i obilježili. Reakcije korisnika vrta su vrlo pozitivne, a zajednice se zasad dobro razvijaju“, rekao je Landeka i dodao kako se u okolici pčelinjaka nalazi mnoštvo biljaka u cvatu, voćaka i divljih šljiva koje osiguravaju dovoljno hrane za proljetni razvoj pčela.
Divlje pčele ključne za ekosustav
Na važnost zaštite divljih pčela često upozorava stručnjak Roman Maglić.
„Oprašivači su prvenstveno pčele i divlje pčele koje su s biljkama u evolucijskom odnosu već 60 milijuna godina. Postoje vrste koje oprašuju samo jednu biljnu porodicu, ali i one koje oprašuju velik broj cvjetova“, pojasnio je Maglić.
Istaknuo je kako najveću prijetnju predstavlja nestanak prirodnih livada.
„Kod nas više izumiru zbog pretvaranja livada u travnjake i šikare nego zbog šuma. Na takvim površinama nemaju ni hrane ni prostora za gniježđenje. U Hrvatskoj je situacija još relativno dobra, ali sada je vrijeme za ozbiljnu zaštitu“, upozorio je.
Edukacija građana kroz kampanju „Navike okreni, promjenu pokreni“
S ciljem podizanja svijesti o važnosti oprašivača, Herculanea već nekoliko godina provodi kampanju „Navike okreni, promjenu pokreni“, koja se s početnog fokusa na odgovorno gospodarenje otpadom proširila na širu temu zaštite okoliša.
„Krenuli smo s osvještavanjem građana o otpadu, ali se kampanja proširila na odgovorno ponašanje prema okolišu općenito. Prošlih godina započeli smo s kasnijom košnjom, no sada smo to jasnije definirali i bolje iskomunicirali javnosti“, rekao je Robert Fuart, direktor Herculanee Pula.
„Ono što želimo postići je da u urbanim sredinama ostavimo male restorane za oprašivače“, naglasio je.
U sklopu kampanje organizirano je i predavanje za građane na kojem se govorilo o ulozi oprašivača u urbanim sredinama, utjecaju klimatskih promjena te važnosti prilagodbe održavanja zelenih površina novim uvjetima.
Prilagodba klimatskim promjenama
O širem kontekstu klimatskih promjena govorio je Korado Korlević.
„Promjene ne možemo zaustaviti, ali se moramo prilagoditi. Naše aktivnosti uništavaju staništa kukcima, pticama i šišmišima. Odluka je na nama hoćemo li smanjiti tu devastaciju i sačuvati vrste“, rekao je Korlević.
Upozorio je da je očuvanje oprašivača ključno za kvalitetu života u urbanim sredinama.
„Ovo nije samo pitanje Pule, već cijelog prostora od Trsta do Pule. Ako ne brinemo o tome, priroda će se mijenjati sama, a pitanje je želimo li živjeti u takvom svijetu“, zaključio je.
