Brojni su izazovi kojima se građani mjesta uz more bore s obzirom na sve veći broj turista i projekata namijenjenih njima, a na žalost, štetnih za žitelje i prirodu tih gradova i njihove obale.
Projekt „Spasimo našu uvalu” pokrenut je radi zaštite uvale Dajla-Karigador od planirane izgradnje više luka s najmanje 310 vezova. Prema dostupnim informacijama, slični projekti planiraju se i u drugim uvalama duž Jadranske obale, uključujući područja koja uživaju određenu razinu zaštite.
Ovim projektom Udruga za podizanje kvalitete života „Get to life“ želi pridonijeti očuvanju prirodnih vrijednosti Jadranske obale i kvalitete života lokalne zajednice.
Aktivnosti projekta usmjerene su ka informiranju i uključivanju građana, drugih inicijativa i udruga kroz dijeljenje provjerenih informacija, poticanje aktivnog sudjelovanja te poduzimanje pravnih i zagovaračkih koraka u svrhu očuvanja Jadranske obale i promicanja održivog razvoja.
Krajnji cilj projekta je potaknuti sazivanje tematske sjednice saborskog Odbora za zaštitu okoliša i prirode na temu upravljanja pomorskim dobrom temeljem utvrđenih problema od strane lokalnih zajednica, stručnjaka i udruga civilnog društva.
Uvala Dajla-Karigador
U uvali Dajla-Karigador na zapadnoj obali Istre, planira se izgradnja čak tri luke, dvije lokalnog i jedna županijskog značaja, unatoč malom broju stanovnika i već postojećim lukama u neposrednoj blizini. Građani upozoravaju da projekt prijeti uništenjem morskih staništa, uključujući one zaštićenih vrsta, obalnom erozijom, povećanim rizicima od poplava, te gubitkom kulturne i prirodne baštine.
Unatoč činjenici da se područje uvale Dajla-Karigador nalazi unutar ekološke mreže Natura 2000, Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja odlučilo je da nije potrebna sveobuhvatna procjena utjecaja na okoliš. Ova odluka, zajedno s nizom nelogičnosti i kontradiktornih informacija koje dolaze iz službenih izvora, izaziva zabrinutost među građanima. Građani zahtijevaju veću transparentnost, aktivnije uključivanje javnosti u proces odlučivanja te obustavu planiranih zahvata koji prijete devastacijom ovog osjetljivog područja. Službena dokumentacija navodi kako se projekt luke Karigador više ne razmatra, jer se navodno od njega odustalo, iako ona i dalje ostaje u planovima, uz jedino povlačenje koncesije. Uz to, u javnosti su se pojavile informacije da će biti izbrisana sportska luka, dok luka Karigador ostaje u planovima, što dodatno zbunjuje građane i izaziva sumnje u ispravnost dokumentacije.
Stanovnici nisu protiv uređenja postojećih mulića za potrebe komunalnih vezova za osobnu upotrebu i ribarskih vezova, već se protive megalomanskim projektima koji ne odgovaraju stvarnim potrebama lokalne zajednice. Njihova borba uz podršku udruge Zelena Istra traje od 2017. godine.
Tema od nacionalnog značaja
Udruga za podizanje kvalitete života „Get to life“ pokrenula je ove godine kampanju protiv izgradnje planiranih luka u uvali Dajla-Karigador. Međutim, kako su primijetili da se slični obrasci izgradnja luka ponavljaju i u drugim priobalnim područjima Jadrana, udruga je odlučila proširiti svoj fokus i podići ovu temu na širu, nacionalnu razinu. Ističu kako se radi o većem problemu povezanom s načinom prostornog i obalnog planiranja koji, prema njihovom mišljenju, zahtijeva ozbiljnu javnu raspravu i promjenu dosadašnjih pristupa. Do sada su saznali za 12 uvala, a svakodnavno nam se javljaju građani iz pogođenih uvala, što novih, što već utvrđenih. Princip je isti: s obzirom na liste čekanja za komunalne vezove, utvrđuje se da postoji stvarna potreba za njima. Međutim, budući da zakon ne prepoznaje komunalne lučice kao posebnu kategoriju, planiraju se luke otvorene za javni promet lokalnog značaja. Prostor tih luka dijeli se na komunalni, operativni i nautički dio. Iako je nautički dio namijenjen za privremeno vezivanje nautičara u tranzitu, sve se više dodjeljuje u dugoročne koncesije i koristi za zimovanje brodica. Preostali prostor dijeli se na vezove za osobnu upotrebu i gospodarske svrhe, no prema iskustvima lokalnog stanovništva, vezovi za komercijalne brodove, poput charter brodica i izletničkih brodova, prevladavaju. Na taj način, komunalni vezovi za osobnu upotrebu postaju sve oskudniji, dok broj luka raste.
Treba li svaka uvala luku?
Kako bi se razgovaralo o ovoj gorućoj temi, organiziran je webinar „Treba li svaka uvala luku?“ na kojem je sudjelovalo 65 osoba, što stručnjaka, što zainteresiranih građana.
Stručni sudionici bili su Milvana Arko Pijevac, dipl.ing. biologije, sudska vještakinja za zaštitu prirode i okoliša, Enes Ćerimagić, dipl. iur., pravnik iz Zelene akcije i prof. dr. sc. Lidija Runko Luttenberger, znanstvenica koja se bavi utjecajem buke i zagađenja na prirodu i kvalitetu života.
Kako nam je rekla Lorena Mareglia, predsjednica Udruge, plan je uputiti zajednički dopis prema saborskom Odboru za zaštitu okoliša i prirode s utvrđenim problemima u čemu su sudjelovali stručnjaci različitih profila, udruge civilnog društva, građanske inicijative i mještani pogođenih područja.
Problemi koji su do sada utvrđeni su brojni. Prije svega, luke koje se predstavljaju kao luke za potrebe lokalnog stanovništva u praksi ne osiguravaju dovoljan broj komunalnih vezova.
Problem je i taj što se ne donosi Nacionalni plan za upravljanje morskim područjima, sukladno obvezama iz Direktive 2014/89/EU te poteškoće u stvarnom uključivanju javnosti u postupke odlučivanja i strateškog planiranja.
Nedostatna je ili pak formalna provedba postupaka procjene utjecaja na okoliš, osobito u postupcima Ocjene o potrebi procjene utjecaja na okoliš, a zanemarivanje utjecaja na ekosustav i tradiciju života lokalnog stanovništva, pri čemu prednost imaju komercijalni interesi, također je problem.
Reakcije sudionika webinara
„U Dajli to uopće ne izgleda kao mjesto za tako veliku luku, dva hektara, pa još da se betonira 5000 kvadrata obale, minira i produbljuje more… Govori se da će to biti za ljude iz mjesta, da će biti 60 vezova, ali nama to nekako ne štima, sve je preveliko za tih 60 vezova. A kamoli još kad se zna da bi se u toj istoj našoj maloj, plitkoj vali trebale raditi još dvije luke, jedna još veća od ove i jedna sportska. Kad smo se htjeli skupiti na igralištu da popričamo o svemu, netko je zvao policiju. Ispalo je da za običan razgovor o tome što se događa u našem mjestu treba prijava, kao da radimo neki prosvjed“, rekla nam je jedna mještanka nakon održanog webinara. Nitko se nije htio imenom izlagati medijima jer mnogi od njih već imaju prijave zbog klevete i sl. te se boje sudova što govori o važnosti i osjetljivosti teme.
U mnogim situacijama duž obale, koriste se različiti argumenti kako bi se smanjio otpor lokalnog stanovništva i uvjerilo ih u prednosti projekta, dok se stvarni cilj često svodi na profit. „Postoje primjeri gdje su luke otvorene za javni promet pretvorene u neformalne marine, a infrastruktura ne zadovoljava osnovne standarde, prometnice su neadekvatne, a nedostatak parkirnih mjesta i loša organizacija stvaraju dodatne probleme. Svi se ti projekti često predstavljaju kao korisni za lokalnu zajednicu, iako to zapravo većinom nije slučaj“, dodaju sudionici iz Primorsko-goranske županije.
„Ne treba svaka uvala luku, ali se opasno približavamo tome. Prema dostupnim podacima, u Hrvatskoj imamo registrirano 125.000 hrvatskih jahti i brodica i oko 55 000 stranih brodica i više od 900 charter kompanija. Prema nekim podacima, 40 posto svjetske charter flote ima sjedište u RH. Za jedno more relativno male veličine i zatvoreno more kao što je Jadransko, to je ogroman pritisak, a tendencija je da se te brojke povećaju, pogotovo nakon što je 2023. godine donesen novi Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama. S tim Zakonom su komunalne lučice i korist lokalnom stanovništvu postali mitovi jer mi ‘de fakto’ po novom Zakonu nemamo komunalne lučice. Svi znamo da postoje komunalni vezovi, da se mogu dobiti komunalni vezovi za osobne potrebe, međutim, po novom Zakonu to je u principu svojevrsna iznimka“, zaključuje izlagač webinara.
Na webinaru je istaknuto da je veliki problem što Nacionalni plan za upravljanje morskim prostorom (NMP) Republike Hrvatske još uvijek nije donesen, iako je Hrvatska bila obvezna donijeti ovaj plan sukladno Direktivi 2014/89/EU Europskog parlamenta i Vijeća do ožujka 2021. godine. Država je umjesto toga prenijela na naše Općine, Gradove i Županije koje imaju obalu obvezu da u svoje planiranje uključe i morsko područje.
Utjecaj na okoliš
Kada govorimo o lukama nautičkog turizma, važno je naglasiti da postoji cijeli niz ispuštanja i utjecaja koji djeluju na sve sastavnice okoliša – zrak, tlo, more i vodu. Naime, kako kaže izlagateljica na webinaru, emisije u zrak dolaze prvenstveno od brodskih motora, ali i od vozila koja se kreću na tim lokacijama, kako putničkih, tako i teretnih vozila, a sva ta vozila koriste fosilna goriva, što znači emisije sumpora i drugih štetnih tvari.
„Iz tih luka također često dolazi do istjecanja ulja iz pogonskih motora, što direktno utječe na kvalitetu mora. Plovila koriste tzv. antifouling sredstva, boje protiv obrastanja, koje su čisti biocidi. Osim toga, plovila omogućuju širenje invazivnih vrsta, posebno malim plovilima, što dodatno ugrožava lokalne ekosustave. Problem predstavlja i rad propelera u plitkoj vodi, koji narušava životni prostor organizama na dnu. Prisutne su i otpadne vode, crne i sive, koje nastaju pranjem jahti, sanitarijama i ostalim aktivnostima, a često nisu pravilno zbrinute zbog visokih troškova odlaganja, pa završavaju u moru. Imamo i problem energetskog onečišćenja, prvenstveno buke. Buka ometa ne samo ljude već i životinjski svijet, posebno morske organizme koji za svoje kretanje, hranjenje i orijentaciju koriste zvuk, jer je vidljivost u morskoj vodi smanjena. Budući da se zvuk u vodi širi pet puta brže nego u zraku, posljedice buke su još ozbiljnije“, pojašnjava.
Osim buke, gradnjom luka mijenja se i osjetilni krajolik – vizualni, zvučni, taktilni i mirisni doživljaj prostora. Izgradnjom luka, odnosno marina, nastaje potreba za pristupnim cestama, parkiralištima i dodatnom infrastrukturom, čime se betonira i zaleđe obale, uklanja zelenilo i dodatno narušava prirodni okoliš. Važno je naglasiti, da su mala plovila koja pristaju u marine često podregulirana i predstavljaju velike onečišćivače. U lukama/marinama, gdje se mala plovila gomilaju u velikom broju, dolazi do značajnog zagađenja.
Iako bi se očekivalo da se u lukama/marinama poštuju najviši standardi očuvanja okoliša, jer korisnici nautičkog turizma upravo dolaze uživati u prirodnim ljepotama i čistoći, stvarnost je često drugačija. Način na koji se provodi izgradnja i funkcioniranje luka i marina zapravo narušava te vrijednosti. Uz ekološke, prisutni su i veliki društveni učinci. Lokalna zajednica postaje ugrožena jer prostorom dominiraju novi sadržaji, a tradicionalni način života postupno nestaje.
Zaboravlja se i na međunarodne dokumente koji podržavaju očuvanje malog ribolova i mediteranske tradicije. A upravo je ta tradicija ključna atrakcija za turiste.
Inicijativa Dajla i udruga „Get to life“ pozivaju na zajedničko djelovanje u zaštiti uvale Dajla-Karigador, uz naglasak da se razvojni planovi trebaju temeljiti na dobrobiti lokalne zajednice. Pozivaju i sve druge zajednice, inicijative i pojedince duž obale da se udruže, jer Dajla-Karigador nije usamljen slučaj, slični zahvati prijete mnogim priobalnim područjima, a samo zajedničkim djelovanjem možemo zaštititi naše more, obalu i način života.
