Lovački savez Istarske županije obilježio je 30 godina postojanja u kaštelu Morosini-Grimani u Savičenti. Obljetnica je bila prilika za osvrt na tri desetljeća rada, predstavljanje monografije Saveza, dodjelu priznanja i potvrdu dugogodišnje prekogranične suradnje sa slovenskim kolegama.
Lovački savez Istarske županije osnovan je 1995. godine i danas okuplja gotovo četiri tisuće lovaca kroz 38 lovačkih udruga. Od osnutka je postao krovna organizacija koja koordinira gospodarenje lovištima i zastupa interese svojih članova. Trideset godina rada pratili su brojni programi i aktivnosti tijekom godine, a središnja svečanost održana je u Savičenti.
Predsjednik Saveza Graciano Prekalj istaknuo je kako je svečano obilježavanje 30 godina postojanja bilo prilika za zahvalu svima koji surađuju sa Savezom.
„Ove godine smo tijekom cijele godine obilježavali, a 20. prosinca i proslavili 30 godina postojanja. Tom smo prilikom dodijelili priznanja svima s kojima surađujemo, prije svega Istarskoj županiji, Gradu Poreču, Hrvatskom lovačkom savezu i našim lovačkim udrugama. Imamo i dobru prekograničnu suradnju sa slovenskim savezom, od kojih smo ovom prilikom dobili priznanja, ali smo i njima uručili naša priznanja za dobru suradnju u gospodarenju u pograničnom području“, rekao je Prekalj.
Važnost lovstva i ulogu lovaca u očuvanju prirodne ravnoteže istaknuo je i Boris Miletić.
„Lovstvo u našoj županiji ima dugu tradiciju, a lovci imaju važnu ulogu u očuvanju bioraznolikosti i ravnoteže u prirodi. Osim brige o divljači, oni doprinose i smanjenju šteta u poljoprivredi i prometu, kroz prihranu, pojilišta i druge aktivnosti na terenu“, poručio je Miletić.
Monografija kao presjek 30 godina rada
Svečanost je bila i prilika za predstavljanje monografije Lovačkog saveza Istarske županije, koja donosi presjek trideset godina djelovanja Saveza i razvoja lovstva u Istri. U monografiji su objedinjene ključne aktivnosti, povijesni zapisi i fotografije, ali i pregled rada Saveza kroz različita razdoblja.
Prekalj ističe kako monografija donosi i detaljan prikaz svih lovačkih udruga, s opisima granica lovišta, njihovog stanja i broja članova. Posebna vrijednost monografije je u tome što su na jednom mjestu zabilježeni svi lovci u Istri, čime je, kako je naglasio, svima omogućeno da se pronađu u zajedničkom zapisu trideset godina rada.
Fond za unapređenje i razvoj lovstva
Jedan od važnih iskoraka u radu Saveza bilo je osnivanje Fonda za unapređenje i razvoj lovstva, koji djeluje od 1999. godine. Kroz taj fond lovačke udruge zajednički osiguravaju sredstva za ulaganja u infrastrukturu, opremu i lakše provođenje lovnog gospodarenja u svojim lovištima, kroz suradnju s Fondom za razvoj poljoprivrede i agroturizma Istre.
„Ta sredstva koristimo za kreditiranje aktivnosti lovačkih udruga, od izgradnje lovačkih domova i nabave opreme do olakšavanja aktivnosti u gospodarenju divljači u lovištima“, rekao je Prekalj.
Izazovi na terenu: divljač u gradovima i prometne štete
Jedan od najvećih izazova s kojima se lovstvo danas suočava je sve češći dolazak divljači u naseljena područja. Istodobno raste i broj naleta vozila na divljač.
Tajnik Hrvatskog lovačkog saveza Hrvoje Kukas istaknuo je da je riječ o zahtjevnom i kontinuiranom radu lovačkih društava.
„Najveći problem trenutno imamo s dolaskom divljači u gradove. Lovačka društva odrađuju veliki posao koji se često ne vidi. Da nema lovaca, u gradovima bi bilo višestruko više divljači i problemi bi bili znatno veći“, rekao je Kukas.
„U prošloj godini u Istri je zabilježeno 715 naleta vozila na divljač, što je najviše u Republici Hrvatskoj. Isplaćeno je gotovo dva milijuna eura šteta, a bez rješenja na razini Hrvatskog lovačkog saveza i Ministarstva poljoprivrede, naše udruge teško bi mogle same podnositi takav teret“, rekao je Prekalj.
Uloga lovaca u očuvanju prirodne ravnoteže
Lovstvo se često u javnosti svodi na odstrijel divljači. No svakodnevni rad lovaca daleko je širi. Podrazumijeva niz aktivnosti vezanih uz očuvanje prirode i upravljanje prostorom. Lovci velik dio svojih aktivnosti provode na terenu, gdje sudjeluju u uzgoju i zaštiti divljači, ali i u održavanju prostora koji ima širi značaj za lokalne zajednice.
„Da bi divljač mogla opstati, potrebno je zasijavati određene površine, iznositi vodu i u sušnim mjesecima izrađivati prosjeke i puteve. Ti putevi ne služe samo lovcima, već često imaju i protupožarnu ulogu, a koriste ih i šumari i poljoprivrednici za pristup svojim parcelama“, rekao je Prekalj.
Dodao je kako je cilj lovnog gospodarenja održavanje ravnoteže u prirodi.
„Ako jedna vrsta divljači prevladava, dolazi do narušavanja prirodne ravnoteže, ali i do povećanja šteta. Upravo zato je važno planski upravljati populacijama i očuvati najkvalitetnija grla pojedinih vrsta“, istaknuo je.
Nova generacija lovaca
Jedan od izazova s kojima se Savez suočava je i uključivanje novih članova. Lovstvo podrazumijeva dugotrajan rad u prirodi, osobno odricanje i odgovornost, zbog čega interes mladih nije uvijek lako potaknuti.
Prekalj ističe kako se, unatoč tome, u posljednje vrijeme bilježi interes novih članova, uključujući i sve veći broj žena.
„Lov nije samo odlazak u lov, nego uključuje uzgoj i zaštitu prije, kao i pripremu i korištenje mesa divljači nakon lova. Ako se taj cijeli proces ne odradi kako treba, lovstvo gubi svoju svrhu“, rekao je Prekalj.
Prekogranična suradnja bez granica
Svečanost u Savičenti bila je i prilika za potvrdu dugogodišnje prekogranične suradnje između lovačkih saveza Istre i Slovenije. Sporazum o suradnji, koji je već ranije potpisan, ovom je prilikom ponovno potvrđen, čime je naglašen kontinuitet zajedničkog djelovanja u pograničnom području.
Riječ je o suradnji koja se razvija godinama i obuhvaća koordinaciju u gospodarenju divljači, razmjenu iskustava te zajedničko rješavanje konkretnih problema na terenu.
Predsjednik Lovske zvezde Koper Fabio Steffe istaknuo je kako je ponovna potvrda sporazuma važna upravo zbog svakodnevnih situacija u kojima je nužna brza i usklađena suradnja.
„Sporazum o suradnji omogućuje komunikaciju i rješavanje problema u pograničnom području, od potrage za ranjenom divljači do usklađivanja planova gospodarenja. Divljač nema granice i zato je važno da ni suradnja ne staje na granici“, poručio je Steffe.
Predsjednik Lovačkog saveza Slovenije Alojz Kovšca naglasio je kako se suradnja temelji na povjerenju i zajedničkoj odgovornosti.
„Lov je prije svega druženje i prijateljstvo, ali i odgovornost prema prirodi i ljudima. Suradnja preko granice omogućuje nam da te zadatke obavljamo kvalitetnije i učinkovitije“, istaknuo je Kovšca.
Lovstvo nije samo odstrijel divljači. Ono podrazumijeva brigu o prirodi, upravljanje prostorom i očuvanje bioraznolikosti, ali i odgovornost, suradnju i zajedništvo. Vrijednosti su to koje Lovački savez Istarske županije njeguje već trideset godina i s kojima nastavlja.
