Ispijanje kave u mnogim je civilizacijama postalo uobičajeno i tradicionalno. Neki ljudi jednostavno ne mogu zamisliti početak dana bez kave. Postala je ritual koji poboljšava početak radnog dana, isto kao i neradnog.
Zapisana je legenda europskih pisaca iz sedamnaestog stoljeća koji pišu o tome kako je kava kao napitak otkrivena.
Radnja se odvija 850. godine. Abesinski pastir Kalid je čuvao stado svojih ovaca, dok je sunce nesmiljeno pržilo. Kalid se za razliku od svojih ovaca, iako je bio zaklonjen hladovinom, osjećao veoma umorno. Primijetio je kako su njegove ovce veoma živahne unatoč jarkom popodnevnom suncu.
Naravno, zanimalo ga je zašto je to tako. Primijetio je kako ovce žvaču crvenkasto-smeđe bobice s njemu nepoznatog grmolikog drveća. Kalid se poveo njihovim primjerom i kušao nekoliko bobica. Otkriće je bilo nevjerojatno. Umor je nestao, a on se osjećao potpuno odmorno.
Pri povratku s ispaše, ponio je nešto čudnovatih bobica sa sobom. Pokazao ih je svojoj ženi koja mu je savjetovala da ih pokaže njihovom vjerskom vođi i ispriča što se dogodilo. Kada je ovaj vidio bobice i saslušao priču, odmah ih je bacio u vatru nazvavši ih đavoljim djelom.
Prostoriju je ispunio do tada potpuno nepoznati aromatični miris. Vjerski vođa je nakon toga promijenio mišljenje, skuhao bobice i proglasio ih čudotvornim.
Prema legendi, oni su nastavili koristiti napitke od bobica kave za večernje molitve. Pa ako u legendi ima istine, to je bio početak puta kave prema svim krajevima svijeta.
Zanimljivosti vezane uz kavu
Kao što se u legendi može pročitati plodovi kave rastu na drveću i bobice kave su voće.
Pretpostavka je kako je ime kava nastalo iz arapske riječi qahwa što u prijevodu znači arabijsko vino.
Gutljaj kave koji popijete već za 10 minuta započinje s djelovanjem.
Kava sadrži neke od B vitamina, te mangan, kalij i magnezij.
Kava ubrzava metabolizam i pridonosi sagorijevanju masnoća. Neki preporučuju kavu prije bavljenja fizičkim aktivnostima pošto podiže razinu adrenalina u organizmu.
Mlijeko pridodano šalici kave umanjuje njezin učinak.
Preporučena dnevna doza kave je dvije do četiri šalice, sve preko toga je nezdravo. Velike količine kave, par desetina šalica mogu ozbiljno ugroziti zdravlje pa čak i dovesti do smrtnog slučaja. Isto tako, poznato je da ljudi koji piju kavu imaju niži rizik od Parkinsonove bolesti, dijabetesa tipa II, bolesti srca te Alzheimerove bolesti.
Znači, kava nosi pozitivan predznak ako ju pijete u umjerenim količinama. Uživajte u bobicama koje je otkrio Kalid, ali uvijek u umjerenim količinama.
