Maksimilijan Rojnić slavodobitnik je 51. Trke na prstenac održane na barbanskom Gradišću. U svom 32. nastupu osvojio je ukupno deset bodova i stigao do pete pobjede, čime je postao rekorder po broju osvojenih Trka na prstenac.
Maksimilijan Rojnić slavodobitnik je 51. Trke na prstenac održane u nedjelju na barbanskom Gradišću. Do pobjede je stigao s ukupno deset bodova te tako peti put u svojoj dugogodišnjoj konjaničkoj karijeri osvojio naslov slavodobitnika.
Rojnić je na konju Tyronu, uz kopljonošu Massima Rojnića, u prvom trku osvojio tri punta, u drugom još tri, a u trećem dva. O pobjedniku je odlučivalo pripetavanje, u kojem je osvojio još dva punta i osigurao naslov slavodobitnika.
Ovogodišnji pobjednik ujedno je bio najstariji konjanik na Trci – ima 54 godine, a ovo mu je bio 32. nastup. S pet osvojenih Trka na prstenac drži i rekord po broju pobjeda. Slavio je 1992., 1998., 2002., 2017. te sada i 2026. godine.
Od prve Trke prošlo 330 godina
Ovogodišnje izdanje održano je u znaku dvije važne obljetnice – 330 godina od prvog spomena Trke na prstenac te više od pola stoljeća njezina obnovljenog održavanja. Prva poznata Trka u Barbanu održana je 1696. godine, kada je pobjedu odnio Ottavio Quellis, dok je tradicija obnovljena 1976. godine.
Nedjeljni program započeo je svečanom misom u čast konjanika. Prije odlaska na Gradišće barbanski trg ispunili su promenadni koncert limene glazbe te nastupi Barbanskih mažoretkinja, KUD-a Barban i KUD-a Uljanik.
Okupljene na Gradišću prvi je pozdravio predsjednik Društva Trka na prstenac Aldo Osip, koji je podsjetio na generacije koje su od 1976. godine sudjelovale u obnovi, organizaciji i razvoju manifestacije.
„Barban je mjesto gdje tradicija ne ostaje zaboravljena u prošlosti nego živi, raste i nadahnjuje nove naraštaje“, poručio je Osip.
Posebno je čestitao Stefanu Osipu, pobjedniku Trke za viticu održane dan ranije, te zahvalio konjanicima, kopljonošama, članovima Društva, sponzorima i svima uključenima u organizaciju.
Konjanici su srce Trke
Načelnik Općine Barban Andi Kalčić naglasio je kako se tradicija Trke na prstenac održala upravo zahvaljujući ljudima koji su je prepoznali kao vrijednost koju treba čuvati i prenositi novim generacijama.
Podsjetio je na 1976. godinu, kada je Trka obnovljena u znatno skromnijim uvjetima, s tek nekoliko povijesnih zapisa i sjećanja te vrlo malo konja na Barbanštini. „Ali imali su ono najvažnije – volju, ideju, upornost i ljubav prema Barbanu“, istaknuo je Kalčić.
Dodao je kako su Barbanci od obnove do danas Trku čuvali, gradili i prenosili iz generacije u generaciju, pa ona danas ne predstavlja samo naslijeđe prošlosti, nego i obvezu prema budućnosti. „Trka na prstenac danas povezuje našu povijest s vremenom u kojem živimo“, rekao je Kalčić i naglasio kako Gradišće pripada konjanicima i da su upravo oni srce Trke.
Okupljene su pozdravili i istarski župan Boris Miletić, izaslanica predsjednika Vlade Irena Hrstić, izaslanik predsjednika Hrvatskoga sabora Anton Kliman te izaslanica predsjednika Republike Hrvatske Melita Mulić, kojoj je pripala čast službeno otvoriti 51. Trku na prstenac.
Tradicija koja je postala dio identiteta Barbana
Časni sud ovogodišnje Trke činili su predsjednik Mario Kožljan te članovi Darko Kolić i Bruno Kožljan. Vođa kopljonoša bio je Nikola Milevoj, vozač karete Milan Jurković, a nosači i podizači prstenca Renco Kolić i Diego Učkar. Najavu konjanicima za start pojedinačnog trka na roženicama su svirali Mihael Glavaš i Tedi Trošt, dok je vođa konjanika i nositelj zastave Trke bio Gvido Babić.
Direktorica Turističke zajednice Općine Barban Jelena Lučić Baćac istaknula je kako sve veća posjećenost potvrđuje značaj Trke za Barban, Istru i širu kulturno-turističku ponudu.
„Zahvaljujući cjelogodišnjim programima koji približavaju tradiciju, baštinu i način života Barbanštine, Trka više nije samo godišnja manifestacija, nego važan dio identiteta i života ovoga kraja“, poručila je.
Nakon proglašenja slavodobitnika program se s Gradišća preselio na barbansku Placu, gdje su nastupili grupa Tequila, Alka Vuica, Tajči i DJ Kriza. Večer je zaključena vatrometom.
