Prstenovanje ptica u Posebnom ornitološkom rezervatu Palud i ove je sezone bilo otvoreno za javnost te su ljubitelji ptica iz prve ruke mogli vidjeti cijeli proces. Broj sudionika bio je ograničen kako bi se smanjilo uznemiravanje ptica i omogućilo kvalitetnije iskustvo obilaska. U tjedan dana prstenovano je 683 ptica.
„Što se prstenovanja u posebnom ornitološkom rezervatu Palud tiče, radi se o aktivnosti koja se više-manje kontinuirano provodi već dugi niz godina. Ovlašteni prstenovači provode prstenovanje na unaprijed definiranim lokacijama unutar rezervata. Ptice se hvataju vertikalnim ornitološkim mrežama koje se zadnjih desetak godina postavljaju djelomično u šumskom staništu, djelomično u tršćaku na sjevernoj strani močvare Palud“, rekao nam je Luka Meštrović mag. geog. iz Javne ustanove Natura Histrica.
Prstenovane 32 različite vrste
Ove godine prstenovanje je provedeno u akciji koja je trajala od 16. do 23. kolovoza te su tijekom sedam prstenovačkih dana ukupno uhvaćene, označene i vraćene u prirodu 683 jedinke, ukupno 32 različite vrste. Najbrojnije vrste su bile lastavice (180), sive grmuše (178) i crnokape grmuše (107), a prstenovano je još više vrsta trstenjaka, sjenice, batokljuni, nekoliko prutki, veliki djetlić, pčelarice, vodomar… Od noćnih vrsta, prstenovani su ćuk i leganj.
„Svake godine barem tijekom jednog dana imamo organizirane otvorene dane i pokazno prstenovanje za javnosti. Ove godine interes je bio nešto manji nego prijašnjih godina, ali vjerojatno je razlog i to što još traje sezona i vremenska prognoza nije bila baš najbolja“, pojasnio nam je Meštrović.
Prstenovanje financira Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Preko Fonda se financira nabavka prstenova za cijelu Hrvatsku pa tako i za ovo koje je korišteno na Paludu.
Prstenovanjem se dobivaju važni podaci
Akcije prstenovanja provode se u cijelom svijetu, a iz njih ornitolozi saznaju podatke o kretanju, životnim navikama i potrebama brojnih vrsta ptica. Za svaku pticu bilježi se standardizirani set podataka – vrsta, starost, tjelesna kondicija, dužina krila i težina.
Prstenovanje ptica je znanstvena metoda istraživanja koja se temelji na obilježavanju jedinki specijalnim prstenima s jedinstvenim kodom, najčešće je to metalni ili plastični prsten po kojima se ptice naknadno mogu prepoznavati. Radi se o neinvazivnoj metodi sa strogim pravilima provedbe, a tijekom cijelog procesa prstenovanja, ptice ne stradavaju i ispuštaju se natrag u prirodu neozlijeđene. Ptice se individualno označavaju kako bi se dobili podaci o selidbenim putovima, demografiji i ekološkim procesima, a poznavanje tih podataka ključno je za planiranje i provedbu mjera zaštite ptica i razumijevanje složenih procesa unutar ekosustava. Svako naknadno opažanje ptice, ponovni ulov u ornitološke mreže ili pronalazak mrtve ptice, može ornitolozima dati važne informacije o životu te ptice što pomaže kod razumijevanja ekologije pojedinih vrsta.
Prstenovanje ptica nije dopušteno bez posebnog dopuštenja, a provoditi ga može samo stručna osoba s položenim prstenovačkim ispitom i važećom prstenovačkom dozovolom. Iako se postupak i kriteriji polaganja ispita i dobivanja dozvole u manjoj mjeri razlikuju od zemlje do zemlje, temeljna načela svugdje su ista. Svaki kandidat mora biti sposoban identificirati sve vrste ptica, mora znati odrediti starost i spol ptice, mora poznavati praktične i administrativne detalje oko prstenovanja te mora poštivati stroge etičke norme vezane uz metodu prstenovanja.
Prstenovanje u Europi organiziraju nacionalne prstenovačke centrale, a u Hrvatskoj je to Zavod za ornitologiju – HAZU. Zanimljivo je i pohvalno da većinu prstenovača, čak i više od 70 posto, čine amateri, volonteri – prstenovači koji se ovom metodom bave iz hobija i doprinose popularizaciji ornitologije i ptica općenito. Prema nekim podacima, godišnje se u Europi prstenuje oko četiri milijuna ptica.
