Nadomak Verude, kad tek malo zađete u uličicu ka Valsalinama, nalazi se prava mala zelena, biljem i životinjama bogata oaza gdje nastaje Edu park Valsaline. Iako se čini nevjerojatnim, ondje se nalazi mnoštvo biljaka, cvijeća i stabala od čega neke zaštićene, ali i životinja – od leptira i kukaca pa do zečeva, čagljeva, divljih svinja i ptica.
Skupina entuzijasta bori se da taj prostor, koji je inače građevinski, ostane zeleni. I to ne „samo“ kako bi grad zadržao ta pluća i pružio žiteljima Pule mjesto za predah i boravak u prirodi, nego i da se zaštiti to veliko prirodno bogatstvo koje ono skriva.
A kako bi se ono prezentiralo, tamo je 22. svibnja, povodom Međunarodnog dana biološke raznolikosti i Dana zaštite prirode, postavljena info tabla na kojoj su fotografije brojnih vrijednih i izuzetno značajnih biljaka i životinja kojima je ondje dom.
Borba protiv betonizacije Valsalina
Autor većine fotografija je Marinko Babić koji kaže kako je to njegov skromni doprinos očuvanju Valsalina kao zelene gradske oaze: “Ovo stanište je bogato životom; do sada su zabilježene 23 zaštićene vrste, pet biljaka i 18 životinja. Drago mi je što višegodišnji trud fotografiranja i određivanja vrsta nije bio uzaludan. Suradnja s inicijativom Jestiva Pula i pulskom Herculaneom urodila je postavljanjem ovog impozantnog informacijsko – edukativnog panoa sa 100 biljnih i 100 životinjskih vrsta koje ovdje obitavaju“.
„Pokretanjem iNaturalist projekta ‘Biološka raznolikost Valsalina’ navedena opažanja dobivaju snagu globalno dostupnih znanstvenih argumenata i povećavaju šanse u borbi protiv betonizacije Valsalina“, napomenuo je te pojasnio kako je riječ o najpoznatijoj platformi za determiniranje vrsta u svijetu na kojoj se relativno lako uz pomoć umjetne inteligencije, a potom i stručnjaka iz cijelog svijeta mogu determinirati vrste.
„Stručnjaci potvrde o kojoj je vrsti riječ i to postaje znanstvena činjenica te ostaje na raspolaganju cijelom svijetu“, dodao je Babić te ispričao kako je kamilicu s Valsalina potvrdio stručnjak iz Afrike.
Na pitanje kako uspijeva „uhvatiti“ kukce ili pak leptire okom kamere, Babić odgovara da za to što radi treba puno strasti, strpljenja i upornosti. Napomenimo da sve to čini volonterski.
Edukacija najmlađih
Dan biološke raznolikosti započeo je dolaskom studenata s Fakulteta prirodnih znanosti u Puli, a kutak parka namijenjen edukacijama postao je pravi mali laboratorij na otvorenom gdje su prvašići Osnovne škole Veruda istraživali svijet prirode, tražili kukce, promatrali kroz mikroskope, postavljali pitanja i otkrivali koliko je priroda čudesna. Mali istraživači bili su oduševljeni, a studenti izvrsni i strpljivi učitelji.
Pridružila su im se i vrtićka djeca s recitacijom, a oni su uz bok nešto starijima pažljivo slušali predavanja Nediljka Landeke o oprašivačima i Kristiana Medaka o važnosti kornjaša koji je izložio i svoje fotografije kukaca.
„Kornjaši su zaslužni za zdravi eko sustav tj. eko stanište. Svaka četvrta vrsta na svijetu je kornjaš i njih možemo naći skoro na svim kontinentima. Jako su bitni oprašivači jer pomažu pčelama“, rekao je te spomenuo “zlatnu maru” koja ima jako puno dlaka koje privlače puno peludi i onda može oprašiti jako mnogo biljaka.
Izuzetno je bitna i “buba mara” koju zovu još i “božja ovčica”, a koja jede štetnike, npr. na žitaricama i time štiti našu hranu od nametnika.
„Biljni predatori smanjuju populaciju drugih životinja, kornjaši su hrana za druge životinje jer su puni proteina i zato su, poput ostalih kukaca, izuzetno važni. Bez njih bi došlo do općeg kolapsa u eko sustavu“, napomenuo je Medak u svom predavanju.
Landeka je pričao o tome kako su u nekim dijelovima svijeta oprašivači i šimiši te gušteri koji piju nektar iz cvjetova jer su se neke biljke prilagodile da privlače razne organizme kako bi ih oni došli oprašiti, a to je svojevrsna suradnja između biljaka i životinja. Kod nas su oprašivači uglavnom kukci. Komarac je na cijelom svijetu važan oprašivač. Naime, mužjak komarac isto oprašuje biljke. Uz njih leptiri i već spomenuti oprašivači, dodao je.
“Ako vidite bubu na cvijetu to je oprašivač jer svi koji piju nektar cvjetova usput tu pelud prenesu na drugu bilju i onda nastaje taj čudesan čin oprašivanja bez kojega nema hrane”, ispričao je Landeka.
„Čak 70 do 80 posto hrane koju mi svakodnevno jedemo je rezultat oprašivanja, a veliki dio pomažu kukci ili vjetar“, rekao je. Od toga su većina pčele kojih je na svijetu preko 20.000 vrsta“, napomenuo je.
Uspješno završeno “Proljeće na Valsalinama”
Nekoliko dana poslije koncertom benda „Low kicks“ i predavanjem Marije Kolarović iz udruge Verbena završena je manifestacija Proljeće na Valsalinama. Kako je Kolarović izjavila predavanja u prirodi su potpuni doživljaj onog što nam svima treba u vremenima ekrana, plastike i umjetnih mirisa: „Doživjeli smo i osjetili kako priroda opušta i regenerira naše tijelo i um. Mirisi i njihov utjecaj na naše zdravlje su već dugo moje omiljeno područje pa sam nešto od toga podijelila sa dragim ljudima na predavanju“.
„Proljeće na Valsalinama“ donijelo je niz edukativnih i zabavnih događanja te u park privuklo mnoštvo građana svih generacija koji su sa zanimanjem i veseljem pratili zbivanja družeći se i uživajući u boravku u prirodi. Za gostovanja vrtića i škola tražilo se mjesto više. Mnogi Puljani koji su gostovali na programima nisu ni znali da se ondje skriva ta zelena oaza koja (još uvijek) prkosi gradnji iako okružena kućama i zgradama novije gradnje.
Nadajmo se da će se uspjeti sačuvati i ostati dom i utočište za mnoge – kako ljude, tako i biljke i životinje. Vrijedni volonteri uporni su u toj namjeri te svojim angažmanom, idejama i aktivnostima nastoje taj zeleni dio grada sačuvati od gradnje.
