Greenpeaceov legendarni brod Arctic Sunrise uplovit će u pulsku luku u sklopu kampanje protiv fosilnog plina. Brod je će biti vezan na Riječkom gatu u Puli, a od 30. lipnja do 2. srpnja otvoren je za besplatne obilaske za javnost. Posjetitelji će tako dobili jedinstvenu priliku zaviriti u bogatu povijest i skrivene kutke ovog slavnog ledolomca, koji je bio u središtu čuvenih Greenpeaceovih bitaka diljem svijeta, od polarnih regija do Amazonije.
Europska ekspedicija za napuštanje fosilnog plina
Posjet broda Arctic Sunrise Puli dio je šire ovogodišnje turneje protiv fosilnog plina. Greenpeaceova kampanja Fossil-Free Future obilazi više europskih zemalja kako bi potaknula raspravu o energetskom sustavu EU-a, njegovoj ovisnosti o fosilnom plinu te promovirala pravedno i postupno ukidanje tog goriva uz prijelaz na obnovljive izvore energije koji svima osiguravaju pristupačnu energiju, bez štete za ljude, planet i okoliš.
Tijekom europske turneje brod će posjetiti i Španjolsku, Italiju, Grčku, Njemačku, Belgiju i Poljsku. Hrvatska postaja bila je Pula, gdje su građani imali priliku posjetiti Arctic Sunrise, potpisati peticiju, upoznati volontere i aktiviste te osvojiti ulaznice za filmsku projekciju na palubi. Greenpeace ovime prikuplja podršku za zabranu svih novih infrastrukturnih projekata za fosilni plin i ostala fosilna goriva u EU-u. Njihovo Otvoreno pismo Europskoj uniji i nacionalnim vladama već je potpisalo više od 80.000 ljudi.
Ova turneja odvija se u presudnom trenutku. Premda se Europska unija nastoji odmaknuti od ruskog plina kojim se financira rat, ona se sve više oslanja na američki fosilni plin. Takva energetska ovisnost izlaže Europu ucjenama, jača autoritarne režime i veže njezinu sigurnost uz nestabilna tržišta. Umjesto toga EU mora graditi vlastiti energetski suverenitet. Nije riječ samo o tome hoćemo li imati dovoljno struje, nego i o zajedničkom blagostanju, dugoročnoj stabilnosti i osnaživanju građana za budućnost utemeljenu na održivoj i pristupačnoj energiji iz lokalnih obnovljivih izvora.
Kultni ledolomac u prvim redovima borbe protiv fosilne industrije
Greenpeaceov 50-metarski ledolomac Arctic Sunrise pridružio se floti 1995. godine, a opremljen je naprednim komunikacijskim sustavom, ima heliodrom kao i dizalo za helikoptere u teretnom prostoru srednjeg dijela broda. Za osnovne operacije i održavanje potrebno mu je 12 članova posade koji obično potječu iz svih krajeva svijeta, a za potrebe ekspedicija može primiti još 22 osobe.
Ledolomac poput Arctic Sunrisea omogućuje Greenpeaceu da bude u svakom kutku globalnih mora i oceana – uključujući Arktik i Antarktiku. Ekspedicije u polarne krajeve omogućuju provođenje znanstvenih istraživanja, dokumentiranje zločina protiv okoliša, kao i slanje snažnih poruka s lica mjesta.
Od svojega prvog putovanja u Sjeverno more i sjeveroistočni Atlantik, gdje je dokumentirao onečišćenje naftom s offshore platformi, Arctic Sunrise neprestano razotkriva dramatične posljedice fosilnih goriva i suprotstavlja se naftnoj i plinskoj industriji.
U Meksičkom zaljevu 2020. godine provodio je neovisnu procjenu katastrofe BP Deepwater Horizon, ugostivši znanstvenike koji evidentiraju sisavce, kornjače, ribe i ptice natopljene naftom.
Ruske vlasti 2013. godine plijene brod na šest mjeseci zbog prosvjeda protiv Gazpromovog bušenja nafte na Arktiku. Pod oružanom prijetnjom zarobljavaju cijelu posadu na tri mjeseca.
Prosvjed protiv odluke norveške vlade o otvaranju novih naftnih polja u Barentsovu moru bio je 2017 godine, a 2019. brod sudjeluje u akciji blokade BP-ove platforme u znak prosvjeda zbog klimatskog kaosa.
Od polarnih mora do Amazonije, Arctic Sunrise ostaje simbol hrabrosti istraživača i nenasilnog otpora, neumorno stavljajući pod povećalo odgovornost fosilne industrije za klimatsku i ekološku krizu.
Kampanja protiv fosilnog goriva
U Hrvatskoj kampanju protiv fosilnog plina provodimo već petu godinu, zahtijevajući plan za potpuno napuštanje plina najkasnije do 2035., želimo li u Hrvatskoj i EU ispuniti obveze preuzete Pariškim sporazumom o klimi.
„Kod nas, kao i u mnogim drugim zemljama, industrija fosilnih goriva desetljećima predstavlja plin kao zelen i čist izvor energije. Ti se mitovi teško raskrinkavaju jer je plin nevidljiv golim okom, a njegov štetan utjecaj na klimu i zdravlje predugo je prolazio ispod radara“, rekla nam je Marija Tomac iz Greenpeace Hrvatska.
Kako je napomenula, u ožujku ove godine, prvi put u Hrvatskoj, provedeno je opsežno neovisno istraživanje istjecanja metana iz plinske i naftne infrastrukture. Greenpeace Hrvatska, zajedno s međunarodnom organizacijom Clean Air Task Force (CATF), zabilježio je emisije metana na zapanjujućih 96 % ispitivanih lokacija, što je ujedno i najviši postotak koji je CATF zabilježio u nekoj od država članica Europske unije.
Dok Hrvatska i dalje planira novu plinsku infrastrukturu i proširenje postojeće, Greenpeace je u lipnju predstavio studiju „100 posto obnovljivo do 2030. – Planovi za zelenu tranziciju hrvatske elektroenergetike“, kojom se nudi alternativna vizija hrvatske energetske budućnosti. Studiju je izradio stručni tim pod vodstvom prof. dr. sc. Gorana Krajačića s Fakulteta strojarstva i brodogradnje u Zagrebu, a pokazuje kako je ambiciozni cilj da Hrvatska svu električnu energiju dobiva iz obnovljivih izvora već od 2030. itekako dostižan, ponajprije okretanjem energiji sunca i vjetra te ulaganjima u prijenosnu mrežu.
Studija kaže kako cilj zadovoljavanja potrošnje električne energije iz obnovljivih izvora u Hrvatskoj do 2030. može biti okosnica za pokretanje novog inovacijskog i investicijskog ciklusa koji će državi donijeti mnogostruke dobiti. One će biti vidljive u svakom segmentu održivog razvoja, odnosno u gospodarstvu, društvu i okolišu. Obnovljivi izvori energije lokalnog su karaktera, što omogućava sigurnu energiju (smanjuje se uvoz), trenutno su najjeftiniji izvori pa njihova primjena doprinosi pristupačnosti energiji, postiže se konkurentnost ako smanjuju uvoz energije i energenata, a jeftinim lokalnim obnovljivim izvorima postiže se smanjenje deficita vanjskotrgovinske bilance, odnosno raste bruto domaći proizvod.
U zaključku Studije se iznosi kako obnovljivi izvori energije potiču demokratizaciju društva uključivanjem građana u energetske zajednice koje proizvode, skladište i dijele energiju, a na neki način dijele i vlastitu energetsku budućnost. Kapaciteti koje je potrebno instalirati do 2030. godine nisu nedostižni: brojne zemlje u svijetu na godišnjoj su razini instalirale mnogo više opreme od ove koja se navodi u otvorenom i zatvorenom scenariju zadovoljavanja ukupne potrošnje električne energije iz OIE-a u RH. Samo u Europskoj uniji u 2024. instalirano je 66 GW solarnih fotonaponskih sustava: ako bi se gledala petogodišnja razdoblja, u Mađarskoj je od 2019. do kraja 2024. instalirano 5,5 GW, a u Grčkoj 7 GW, s time da je ta država samo u 2024. uspjela instalirati 2,5 GW.
Tomac je napomenula Fosilni plin prilikom gorenja emitira manje ugljičnog dioksida od ugljena i drugih fosilnih goriva, ali to ne znači da je prihvatljivije gorivo od ugljena ili nafte. Naime, postoji zamka: metan, glavna komponenta fosilnog plina, daleko je snažniji staklenički plin od ugljičnog dioksida, a istraživanja ukazuju na emisije metana prilikom crpljenja, skladištenja i transporta fosilnog plina. Upravo zbog toga ne možemo ga smatrati prijelaznim/tranzicijskim gorivom.
Zahtjevi Greenpeace Hrvatska
Greenpeace Hrvatska u svojoj kampanji protiv fosilnog plina zahtijeva hitnu zabranu svih novih infrastrukturnih projekata za fosilni plin u EU (LNG-terminali, plinovodi, bušotine) kako bi se zaustavila daljnja ovisnost o plinu, preusmjeravanje subvencija i javnih ulaganja iz fosilnog plina u obnovljive izvore energije (sunce, vjetar) te jačanje prijenosne i distribucijske mreže, postupni prestanak upotrebe fosilnog plina najkasnije do 2035. godine, radi zadržavanja globalnog zagrijavanja unutar 1,5 °C, uklanjanje napuštenih i potonulih plinskih platformi (npr. Ivana D u Jadranu) kako bi se spriječilo gomilanje opasnog industrijskog otpada te potpunu transparentnost i uključivanje građana u donošenje odluka o energetskoj politici te prestanak lažnog „zelenog” reklamiranja fosilnog plina.
