U Puli su proteklih dana postavljene prve tabele koje označavaju mjesta odgođene košnje kako bi se pčelama dala prilika za prehranu. Rjeđom košnjom omogućava se cvatnja biljaka koje su važan izvor hrane za divlje oprašivače gradskog ekosustava.
Naime, Grad Pula prepoznao je europske politike i krenuo s kampanjom zaštite oprašivače u svojim gradovima. Putem projekta naziva „Urbana bioraznolikost“ čija je tema zaštita oprašivača provodi se niz aktivnosti.
„Uključili smo se u radnu skupinu Grada Pule gdje osmišljavamo načine kako zaštititi urbanu bioraznolikost tako da će se vratiti hoteli za kukce ali će se i utjecati na režim košnje koja će se odvijati zakašnjelo tj. s odgodom“, izjavio je dr. sc. Nediljko Landeka iz Udruge pčelara Pula.
„Pustit ćemo biljke da procvjetaju i tek onda će se obaviti košnja, ne mora biti pokošeno čim počne rasti trava jer je to zapravo restoran za kukce i treba im biti dostupan. Što nam vrijedi hotel za kukce ako je restoran zatvoren?“, pita se Landeka.
Održana edukativna predavanja
Grad Pula i Pula Herculanea, u suradnji s dr. sc. Nediljkom Landekom i Udrugom pčelara Pula, organizirali su edukativno predavanje za Eko škole grada Pule na temu „Pčelinja paša i spašavanje oprašivača u urbanim sredinama“.
Predavanja su održana u osnovnim školama Giuseppine Martinuzzi i Monte Zaro.
Pula je tako postala epicentar ekološke edukacije i zaštite oprašivača kroz projekt koji će se odvijati u nekoliko faza. Prvi koraci uključuju upravo navedene edukativne aktivnosti u eko školama te među mladim nogometašima NK Istre (U12, U13 i U14) koji su posjetili pulsku Udrugu pčelara.
Djeca su pratila zanimljivo predavanje dr. sc. Nediljka Landeka, predstavnika istarskih pčelara, na temu Pčelinje paše na javnim gradskim površinama.
Cilj predavanja bio je osvijestiti učenike o ključnoj ulozi oprašivača u ekosustavu te kako se kroz jednostavne promjene u održavanju zelenih površina – smanjenje upotrebe kemijskih pesticida, prilagodbu načina i učestalosti košnje – gradovi mogu pretvoriti u zelene oaze koje podržavaju opstanak divljih oprašivača. Ovo predavanje ujedno je i uvod u organiziranu proljetnu akciju pčelinje paše, koju će Pula Herculanea provoditi u suradnji s Udrugom pčelara Pula.
„Pčele nisu samo vrijedni radnici prirode – one su osnova života na Zemlji. Bez njih nemaoprašivanja, nema plodova, nema hrane, a samim time ni nas. Naša je odgovornost zaštititi ih i osigurati im sigurno okruženje“, ističe Landeka.
Na predavanju je djeci ispričao više o samim pčelama, vrstama pčela, zašto su one bitne, da pčele ne znače samo med nego puno više od toga za sve nas. „Funkcija oprašivanja danas je jako bitna i bez oprašivanja nema hrane, a onda je pitanje hoće li biti nas“, rekao je tom prilikom dr. sc. Landeka.
Robert Fuart direktor Pula Herculanea istaknuo je kako je važno osvijestiti djecu i šire stanovništvo o važnosti održavanja zelenih površina u urbanima sredinama: „Imamo jako malo livada u gradu i gledamo kako to prilagoditi da svi budemo zadovoljni – da to vizualno bude lijepo, ali i da pogodujemo prirodi“.
Proljetna akcija
Proljetnu akciju „Pčelinje paše“, provodi Pula Herculanea provodi u suradnji s Udrugom pčelara Pula. Cilj projekta je potaknuti građane i učenike na promjene u održavanju zelenih površina – smanjenje upotrebe pesticida te prilagodbu košnje – kako bi naši gradovi postali utočišta za divlje oprašivače.
Lokacije „Pčelinje paše“ bit će označene prepoznatljivim žutim tablama s informativnim i edukativnim sadržajem, a svaka škola uključena u projekt dobit će svoju lokaciju na „kumstvo“, što će učenicima omogućiti praćenje pozitivnih promjena u prirodi.
Pulske pčelinje paše bit će vidljive i na Katastru Pula Herculanee prije početka intenzivne košnje, čime dodatno naglašavamo važnost očuvanja prostora pogodnih za oprašivače. Održavanje i obnavljanje njihovih staništa u urbanim i poljoprivrednim sredinama, promicanje biološke kontrole štetnika i odgovornije upravljanje zelenim površinama ključni su koraci u zaštiti ovih nezamjenjivih saveznika prirode.
Prepoznatljive žute table uz crtež pčele imaju i QR kod čijim skeniranjem možete doznati više o važnosti zelenih površina kad su pčele u pitanju. Odgođenom košnjom omogućit će se veći rast maslačaka, tratinčica i djetelina koji su dobar izvor hrane za pčele i ostale kukce.
Pilot plohe su ujedno i naša projektna područja te će se na njima pratiti brojnost i raznolikost biljaka, pčela i muha lebdjelica što će omogućiti da se procijeni na koji način ove promjene djeluju na bioraznolikost i kako planirati daljnje upravljanje zelenim površinama u gradu.
Zanimljiva su istraživanja koja su pokazala kako veći broj pčela živi u urbanim sredinama nego u okolnim područjima koja su često pod utjecajem poljoprivrede stoga su svakako potrebne preinake u načinu upravljanja zelenim površinama poput smanjenja košnje i potrebe pesticida.
Pčele su nam od izuzetnog značaja
Širom svijeta postoji 20.000 vrsta pčela, a oko 250.000 vrsta biljaka ovisi o pčelama za oprašivanje. Pčele povećavaju prinos usjeva jabuka, borovnica i krastavaca i do 30 posto, tako da bi bez njih mnoge vrste voća i povrća postale deficitarne i skupe.
Klimatske promjene utjecale su na ponašanje pčela, koje su zbunjene i nervozne zbog čestih i naglih promjena vremena, a probleme pčelarima zadaje i korištenje insekticida i herbicida u poljoprivrednoj proizvodnji.
U Hrvatskoj danas brojimo 443 tisuće registriranih pčelinjih zajednica, a s onima koje nisu evidentirane brojka dolazi do oko 500 tisuća. Godišnje se u Hrvatskoj proizvede oko osam do deset tisuća tona meda. U Istri se brojka kreće od 12 do13 tisuća pčelinjih zajednica s kojima radi oko 420 pčelara.
Mnogi od lijekova, i konvencionalni i alternativni, potječu od oprašenih biljaka. Iako je sektor pčelarstva malen, iznimno je važan za poljoprivredu, sigurnost hrane i bio-raznolikost. U Europskoj uniji svake godine oko 600.000 pčelara i pčela iz 17 milijuna košnica proizvedu oko 250.000 tona meda.
Organizatori pozivaju sve građane da se pridruže hvalevrijednoj inicijativi, sudjeluju u događanjima i zajedno s njima stvore grad koji podržava život i održiv suživot s prirodom.
