Galebove ili točnije Golubove stijene (Grotta di colomba), koje skrivaju Golubovu špilju omiljena su ljetna destinacija mnogih kupača.

Nije tomu uvijek bilo tako, zasigurno se mnogi Puljani sjećaju vremena kada je to mjesto bilo mirno i skrovito. No, masovni turizam donio je svoje te ondje u zadnje vrijeme, na žalost, postalo toliko popularno da ugrožava njegove brojne prirodne vrijednosti.

FOTO: Bojan Prusac

Naime, na području Golubovih stijena svakodnevno ima na stotine kupača, kajaka, privatnih brodica i komercijalnih brodova s gostima. Dolaze i penjači, ronioci, znatiželjnici i avanturisti.

Stoga su iz Javne Ustanove Natura Histrica uputili građanima Pule i svim gostima koji dolaze na to posebno mjesto da poštuju prirodu te ne ulaze kajacima, supovima i drugim plovećim sredstvima u špilju.

FOTO: Bojan Prusac

„Plivajte unutra, ali nemojte se dugo zadržavati, nemojte paliti vatru, galamiti, osvjetljavati unutrašnjost špilje. Nemojte se penjati po stijenama i na taj način ugrožavati sebe i druge riskirajući odron stijena i uznemiravati ptice koje se gnijezde. Smeće koje donesete, ponesite sa sobom i održavajte prostor urednim i čistim. Ne samo područje špilje, veći i bilo koje drugo prirodno okruženje. Osim što ćete pridržavanjem ovih jednostavnih i smislenih pravila čuvati sebe, pridonijeti ćete i zaštiti speleološkog objekta, kao i svih organizama koji u njemu pronalaze svoj dom“, poručila je Silvia Buttignoni, ravnateljica Nature Histrice.

Mjesto prirodnih vrijednosti

Osim što je Golubova špilja, kao i okolno područje, samo po sebi svojevrsni geološki fenomen, špilja je odavno poznata i kao pogodna lokacija za gniježđenje više vrsta ptica. Uz to, istraživanja su pokazala da se u njoj nalaze i kolonije šišmiša, a jedno je i od rijetkih staništa na ovom području koje je pogodno i za sredozemnu medvjedicu koja je upravo ovu špilju koristila prije nekoliko godina. Zbog svega toga, špilja je zaštićena kao dio ekološke mreže Natura 2000 i to prema Direktivi o staništima (HR5000032) i prema Direktivi o pticama (HR1000032).

FOTO: Bojan Prusac

Članak 104. Zakona o zaštiti prirode kaže: „Zabranjeno je oštećivati, uništavati i odnositi sige, živi svijet speleoloških objekata, fosilne, arheološke i druge nalaze, odlagati otpad ili ispuštati otpadne tvari u speleološke objekte, kao i provoditi druge zahvate i aktivnosti kojima se mijenjaju stanišni uvjeti u objektu“.

„Prirodu treba štititi, čuvati, ali i naći rješenja za održivi suživot s njom. Ako se to ne može, onda treba upotrijebiti sva raspoloživa zakonska sredstva i načine kako bi ispunili ciljeve očuvanja“, naglasila je Buttignoni.

I iz Zelene Istre ističu kako treba više naglašavati da je to područje dio ekološke mreže na području mikrolokacije Galebovih stijena u uvali Mužilj.

„Ondje obitavaju vodomar, crnogrli i crvenogrli plijenor, dugokljuna čigra u statusu zimovalica te morski vranac i crvenokljuna čigra u statusu gnjezdarica. Ondje su pješčana dna trajno prekrivena morem, preplavljene ili dijelom preplavljene morske špilje te dobri dupin, a aktivno je i stanište šišmiša. Neosporno je da se sada svakodnevno ugrožava ovo područje i time krši zakon!“, naglašava predsjednica Udruge Zelena Istra, Irena Burba.

Udružene snage

Iz Natura Histrice ističu kako će biti potrebno poduzeti određene radnje i mjere kako bi se smanjio pritisak na lokalitet i kako ne bi došlo do njegove devastacije.

Stoga u suradnji s Gradom Pula – Pola i drugim institucijama, pokušavaju iznaći model upravljanja koji bi zadovoljio posjetioce, kupače, kajakaše, ronioce, brodare i druge te ujedno osigurao i očuvanje ovog prirodnog fenomena i živi svijet u i oko njega.

FOTO: Bojan Prusac

„Svatko od navedenih korisnika ima svoj  interes i nije jednostavno naći učinkoviti model upravljanja, a da svi budu zadovoljni, ili barem većina, a istovremeno da se ispoštuju načela održivog upravljanja prirodnim vrijednostima“, smatra Buttignoni.

Uživajte u posjeti uz oprez i brigu o okolišu

S ciljem budućeg boljeg održivog upravljanja komunalni redari i čuvari prirode pojačano će  nadzirati područje Golubove špilje i Galebovih stijena. Uz to će djelatnici JU Natura Histrica, u suradnji s Nastavnim zavodom za javno zdravstvo Istarske županije, redovito provoditi testiranja kakvoće mora u i oko špilje jer veliki pritisak posjetioca, zajedno s izmetom životinja, povišenim temperaturama i slabom cirkulacijom mora, u ovakvim objektima može rezultirati lošom sanitarnom kakvoćom mora. Ustanova će u suradnji s Gradom Pula i Lučkom kapetanijom pripremiti niz mjera za sljedeću sezonu kojima će uvesti više reda na ovom području i osigurati održivo upravljanje i zaštitu lokaliteta.   

FOTO: Bojan Prusac

Iz JU Natura Histrica podsjećaju da je ulaz u podzemni objekt koji nije uređen za posjećivanje, uvijek na vlastitu odgovornost. Tako je i prilikom skakanja u more sa stijena ali, na žalost, svake godine ima teško ozlijeđenih prilikom penjanja i pada, među kojima i djeca.

Prijedlozi Zelene Istre

Burba kaže kako bi trebalo ponovo postaviti edukativnu ploču, organizirati fokus grupu skupa s JU Natura Histrica i Gradom, uz sudjelovanje biologa i ostalih stručnjaka do svih ovih obrta koji vode ture SUP-ova i kajaka i ulaze u špilju, udruga koje imaju slack line aktivnosti te naći kompromisno rješenje. „Nadam se da zajedničkim snagama možemo zaustaviti ovu konstantnu devastaciju“, zaključila je.

Iz Grada su pak istaknuli kako su na snazi pojačane aktivnosti pomorskih redara Grada Pule i čuvara prirode Nature Histricae u sankcioniranju zabranjenih i neprimjerenih aktivnosti na pomorskom dobru.

FOTO: Bojan Prusac

Izdan je i nalog za postavljanje plutajuće barijere radi zaštite cijele uvale od nezakonitog uplovljavanja i pristajanja plovilima, a u planu je i uklanjanje nezakonito postavljenih sidrišta i sidrenih lanaca na navedenom području.

Napominju kako će nadležna upravna tijela i javne institucije i nakon ljeta održati radni sastanak. Nadajmo se da će Golubove stijene i istoimena špilja tijekom iduće turističke sezone ipak biti nešto manje okupirana i ostati očuvana kako bi pružila adekvatno stanište svojim životinjskim stanovnicima.

Ovaj tekst sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.