U izvoru vode Nimfej u centru Pule, pronađene su tri čovječje ribice, iznimno rijetka i endemska vrsta.
Nalaz čovječjih ribica u Nimfeju posebno je zanimljiv jer je jedini od nalaza ove vrste na najmanjoj nadmorskoj visini i jedini nalaz aktivne populacije u središtu grada. Prvi put čovječja ribica ovdje je dokumentirana prije više od 15 godina. Od tada je uočena tek nekoliko puta. Ova brojnost pokazuje da u podzemlju Pule vjerojatno postoji puno veća populacija.
Podzemna fauna izvora prvi puta je zabilježena 2008. godine, kada je izvor istražio Branko Jalžić poznati hrvatski biopeleolog i speloronilac. Smatra se da ista tamo pojavila tek nakon što je izvor natkriven čime su stvoreni pravi špiljski uvjeti, odnosno kada je nestao utjecaja danjeg svijetla i zavladala tama. Pri istraživanjima podzemne faune izvora Nimfej pronađena je čovječja ribica, jedina vrsta europskog vodozemca koja se prilagodila životu u podzemlju i potpunoj tami.
Čovječja ribica
Čovječja ribica (Proteus anginus) jedan je od najpoznatijih špiljskih organizama na svijetu i pripada skupini vodozemaca. Najveća je špiljska životinja na svijetu, poznati su primjerci dugi preko 30 centimetara. Kako se kroz bezbojnu kožu prozire krv, ružičasto je obojana. Oči su joj zakržljale i pokrivene kožom. Za kretanje u podzemnim mračnim prostranstvima, čovječja ribica koristi magnetsko polje Zemlje, receptore elektromagnetskih valova te osjetila dodira, njuha i sluha.
Većim dijelom diše pomoću vanjskih škrga, kožom ali može i plućima. Hrani se detritusom i malim vodenim životinjama, npr. ličinkama kukaca, mekušcima i rakušcima. Zbog izrazito usporenog metabolizma spolnu zrelost postiže tek s 14 do 18 godina, dok joj je životni vijek barem 60, a prema nekim znanstvenicima, životni vijek čovječje ribice iznosi preko 100 godina.
Čovječja ribica je jedini europski vodozemac koji je prilagođen životu u podzemlju. Rasprostranjena je od tršćanskog krša u Italiji, sve do Crne Gore te je endem planinskog lanca Dinaridi. U Hrvatskoj je prisutna u primorskom i gorskom području, a razlikuju se najmanje tri izolirane populacije s područja Istre, Gorskog Kotra i Like te Dalmacije. Zabilježena je na oko 70 nalazišta.
Čovječja ribica u Hrvatskoj strogo je zaštićena životinja i nalazi se na takozvanoj crvenoj listi što znači da joj prijeti izumiranje u prirodi.
Zaštita endemske vrste
Na europskoj razini nalazi se, kao prioritetna vrsta, na dodacima Direktive o zaštiti prirodnih staništa i divlje faune i flore Europske unije. Uvrštena je i na listu Konzervacijskog programa EDGE, koji je usmjeren prema zaštiti i očuvanju ugroženih vrsta jedinstvenih prema svojoj evoluciji a koje su nezamjenjiv dio svjetske prirodne baštine.
Usprkos zaštiti na nacionalnoj i europskoj razini, ova vrsta je prema zadnjoj procjeni ugroženosti vodozemaca i gmazova Hrvatske svrstana u kategoriju ugroženih vrsta. Kao osnovni uzrok ugroženosti ističu se degradacija krških staništa zbog onečišćenja podzemnih voda i brojni zahvati koji mijenjaju hidrološke režime podzemnih voda.
Tri ribice pronađene u Nimfeju od sada će biti pod budnim okom stručnjaka koji kažu da je, prije svega, važno ne uznemiravati ih.
Izvor Nimfej
Stalni izvor vode Nimfej (Nymphaeum) nalazi se u širem centru grada Pule, na pola puta od arene do mora. Njegova uporaba poznata je još iz doba antike, kada su stari Rimljani koristili taj izvor za potrebe vodoopskrbe stanovništva i drugih aktivnosti u i oko pulske Arene.
Iako je izvor smješten svega 100 metara od mora, njegovo dno je gotovo u morskoj razini sa stalnim protokom vode. Nekada je, prema starim zapisima, protok iznosio oko 40l/s dok danas iznosi 14,7l/s.
Voda iz Nimfeja za vodoopskrbu stanovništva se koristila do 1985. godine, dok se danas voda iz izvora koristi za zalijevanje gradskih parkova i zelenih površina.
Kako nam je prenio Robert Fuart, direktor Herculanee, stručnjak iz Javne ustanove Natura Histrica kaže da je kakvoća sigurno dobra s obzirom na pojavu čovječjih ribica i još nekih organizama. Dodao je da se na izvoru inače čisti korijenje koje zna probijati kroz fuge te se Nimfej tako održava.
Inače, u suradnji Grada Pule i JU „Natura Histrica“, pored izvora je 2020. godine postavljena i trojezična poučna tabla kako bi se građani i posjetitelji Pule mogli upoznati s ovim zanimljivim mjestom.
Među ostalim, tu su istaknute i zanimljivosti poput one da je izvor Nimfej dobio ime po hramu nimfama – Nymphaneum koji se nalazio u njegovoj blizini, stari Rimljani izvor su tada zvali Fons nymphae – izvor nimfa.
