Nekoliko istarskih proizvođača destilata upustilo su se u proizvodnju Gina, alkoholnog pića čija je popularnost zadnjih nekoliko godina u porastu. Dodamo li tome proizvodnju tonika, dobivamo pravi istarski Gin & Tonic.

Kao i mnoga druga alkoholna pića, gin vuče korjene iz biljne medicine. Porijeklom je iz Nizozemske, a vrhunac popularnosti dostiže u Velikoj Britaniji u 18. stoljeću, kada je zbog manjeg oporezivanja postao alkohol siromašnih. Kombinacija gina i tonika rodila se kao preventivni lijek za malariju.

Zadnjih nekoliko godina popularnost gina je u porastu, a u proizvodnju se upustilo i nekoliko istarskih proizvođača destilata. Tri istarska gina, tri različite priče. Buzet, Motovunski Novaki i Bajkini.

OPG Koraca proizvodi gin Roko. U tom ginu nema nikakvih umjetnih dodataka, a svi sastojci koji se koriste u proizvodnji su iz Istre. Ime je dobio u čast svetom Roku i smreki koja je u sedamnaestom stoljeću bila preventiva u borbi protiv kuge.

Posebnost gina koji izlazi iz destilerije Aura je u tome što prilikom destilacije gin prolazi proces filtracije kroz aktivni ugljen. Zbog toga gin nosi ime Karbun. Nalazi se u terakotnoj boci zbog poveznice na stare karbonice na Ćićariji gdje se bere osnovni sastojak za proizvodnju gina, borovica.

Treća priča veže se uz istarske mornare koji su plovili po svijetu i kući nosili razne začine iz cijelog svijeta i njima obogaćivali ono što su doma imali. U ginu destilerije Rossi nalaze se začini sa svih kontinenata, a u čast istarskim mornarima nosi ime Nostromo.

Što se tiče recepture, svaki proizvođač ima svoju

Baza za gin Roko je destilat vina odležane malvazije. Glavna je naša plava smreka koje imamo oko naše destilerije i podruma. Tu je još šest biljaka koje predstavljaju maše podneblje, tri biljke koje nakon maceracije odnosno destilacije daju sladak i tri koje daju gorak okus. Slatke su koromač, majčina dušica i matičnjak, a gorke list lovora, list masline i korjen irisa odnosno perunike (lat. Iris croatica). Posebno radimo destilat smreke, posebno destilat slatkih i posebno destilat gorkih biljaka. Četvrti put se to sve skupa destilira. Inače, norma EU je da gin mora biti najmanje tri put destiliran. – Albert Koraca, OPG Koraca                  

Prvi gin radili smo na bazi od ekstrata jabuke, ali smo ubrzo promijenili recepturu i sad radimo na bazi žitnog destilata. Bobice smreke duže maceriramo. Prvo ih sameljemo i onda maceriramo tri mjeseca u žitnom destilatu. Nakon toga ide u kotao i dodajemo devet začina. Gin Karbun prolazi proces filtracije kroz aktivni ugljen. U jedno sito stavi se aktivni medicinski  ugljen preko kojega se filtrira i dobivamo još čišći destilat. – Mišel Sirotić, Destilerija Aura

U ginu Nostromo nalaze se začini sa svih kontinenata. Od sastojka ide naravno najviše smreke. Zatim tu je suha kora naranče, korijander, kardamom, sladić, anis i malo svježeg ružmarina iz našeg vrta. Na kraju, kao naš začin i naš pečat ide destilat od malvazije istarske. Luka Rossi, Destilerija Rossi

Istarski Gin&Tonic

Najpopularnija kombinacija gina je s tonikom, a svaki od proizvođača ima svoj jedinstveni Gin&Tonic. Aurin Gin&Tonic poslužuje se s puno leda, s koricom naranče i komadićem ugljena. U Nostromo Gin&Tonic stavi se malo bobica smreke, grančicu ružmarina i koricu naranče. Za Roko Gin&Tonic koristi se još i njihov plavi liker od bazge Grotta. U tu kombinaciju, doda se samo jedna kockica leda u kojoj se nalazi jedna borovica.

Count’s Drinks

Za dobar gin tonic potreban je dobar tonik, a Istra će uskoro imati jedan svoj. U proizvodnju craft soft drinksa, upustio se Marko Bratović. Jedini u Istri, jedini u Hrvatskoj. Želja je bila da se proizvedu lokalna bezalkoholna pića koja će se miješati s lokalnim ginom i drugim alkoholnim pićima. U proizvodnju su krenuli s dva proizvoda Tonik i Ginger Beer.

Radi se o craft proizvodnji za koju je do krajnjeg proizvoda potrebno tridesetak dana. Za razliku od industrijeskog proizvoda, ova craft pića imaju puno intenzivniji okus, miris i boju.

Koristimo isključivo prirodne sastojke, đumbir i lokalne citruse iz Hrvatske. Za tonik koristimo isključivo prirodni cinchona bark. To je kora drveta kininovca koja je ustvari osnova za proizvodnju tonika. Ona mu daje tu specifičnu gorčinu. Proizvodnja kreće s maceracijom tih sastojaka. Za tonik se macerira cinchona bark i kora citrusa. Nakon maceracije, sve se mora isfiltrirati, nakon toga se to pasterizira i na kraju ide na karbonizaciju u tank. Kad je karbonizacija gotova, proizvod se flašira s izobaričnom punilicom i proizvod je spremam za tržište. Ginger beer se radi na sličan način, ali njega moramo ukuhavati. Najprije se ukuhava do sto stupnjeva, zatim se hladi, macerira. Onda ide filtracija, još jedna pasterizacija, u tank na karbonizaciju. Nakon toga u bocu i na tržište.Marko Bratović, Count’s Drinks

Tonic i Ginger beer još su uvijek u fazi testiranja, ali uskoro ih možemo očekivati na tržištu. Tada ćemo dobiti pravi istarski GinTonic.