U dvorani Gradske čitaonice i knjižnice Pula predstavljen je novi svezak istarskog kalendara Jurina i Franina za 2026. godinu. Godišnjak, koji s prekidima izlazi od 1922. godine, i dalje ostaje važna kronika istarske svakodnevice, jezika, običaja i ljudi.
Godišnjak Jurina i Franina već više od stoljeća bilježi život u Istri, od svakodnevnih priča do važnih društvenih i kulturnih događaja. Riječ je o 72. svesku godišnjaka koji je kroz povijest prolazio i razdoblja zabrana, ali je uvijek pronalazio put do čitatelja.
„Bilo je vremena kada je za vrijeme Italije sav hrvatski tisak bio zabranjen, pa tako i Jurina i Franina. Istra sama po sebi je nepresušna tema, gdje god zavirimo, u kulturi, sportu ili svakodnevici nailazimo na zanimljive ljude i događaje“, istaknuo je urednik Robert Buršić.
Dodao je kako je važno da godišnjak ostane okrenut živim ljudima i suvremenim temama. „Nastojimo da to bude živa riječ, da ne idemo stalno u daleku povijest. Ovaj broj sam spremao pet mjeseci, tražeći tekstove i autore, ali to je posao koji traži puno rada i predanosti“, rekao je Buršić.
Sedamdesetak priloga iz svih krajeva Istre
O sadržaju izdanja govorila je Vanesa Begić, članica uredništva, naglasivši širinu i raznolikost tema.
„Kalendar Jurina i Franina za 2026. godinu donosi sedamdesetak priloga iz pera 60 autora iz svih krajeva Istre, ali i šire. Teme obuhvaćaju kulturu, arheologiju, povijest, turizam, ekonomiju i svakodnevno življenje“, istaknula je Begić.
Dodala je kako godišnjak ima posebnu vrijednost. „To može biti divan poklon, ali i protokolarni dar ili nešto što se šalje ljudima koji žive izvan Istre i imaju nostalgiju za rodnim krajem“, rekla je.
Među autorima i temama istaknuti su i prilozi o turizmu, Brijunima, kulturnim obljetnicama, Radiju Pula, istarskim pticama, porečkoj i novigradskoj kulturi te tradicionalnoj Trki na prstenac.
Vrijednost Jurine i Franine prepoznaje i Istarska županija, koja podupire njezino izdavanje. „Najvažniji razlog potpore je identitet. Jurina i Franina dio je naše prošlosti, ali i naše budućnosti. To je dio naše kulture, naših autora i naših tema. Svaka poštena istarska obitelj mora imati Jurinu i Franinu“, rekao je Vladimir Torbica, pročelnik za kulturu i zavičajnost Istarske županije.
Plaketa za besidu Marku Bijažiću
Poseban trenutak predstavljanja bio je posvećen našem kolegi, novinaru Marku Bijažiću, dobitniku plakete za besidu Drago Orlić za 2025./2026. godinu.
O Marku ne treba puno govoriti, svojim radijskim glasom ušao je u svaku istarsku kuću, a kroz svoju dugogodišnju karijeru obišao je svako selo, zna svaki kantun Istre.
„Počeo sam pisati Jurinu i Franinu 1983. godine, prvo za Glas Istre, a potom i za Radio Pulu. Ukupno sam napisao stotine tekstova i gotovo pet tisuća novinarskih kartica“, prisjetio se Bijažić.
Imamo sreću da se od novinarstva još uvijek nije umorio. I danas, zajedno u emisiji Boje zemlje donosimo priče iz istarskih sela, o tradiciji, običajima i vrijednim ljudima.
Govoreći o budućnosti istarske beside, upozorio je na promjene koje se događaju.
„Besida će nestati kao što je nestalo selo i običaji. Možemo se boriti, ali ona se sama po sebi mijenja. Ipak, ima ljudi koji pišu i koji će je čuvati“, rekao je.
Dok god se piše, besida živi
Možda se istarska besida mijenja, možda je selo utihnulo, a običaji polako blijede. Ali dok god ima onih koji zapisuju i donose priče o tradiciji običajima i vrijednim ljudima, istarska će se besida prenositi dalje.
