Pula skriva mnoge podsjetnike na austrougarsko nasljeđe, a jedno od njih je svakako Mornarička knjižnica koja je kulturno dobro – spomenik kulture
Nalazi se u Domu hrvatskih branitelja i uz najavu Sveučilišnoj knjižnici može je posjetiti svatko, a najčešće je koriste znanstvenici i studenti povijesti te oni koji žele naći svoje pretke.
Kako je ispričala Nives Franić iz Sveučilišne knjižnice Pula prilikom obilaska, knjižnica je bila vrlo važna u stručnom i znanstvenom smislu na samom početku 20. stoljeća.
„Bila je jedna od najvećih i najvažnijih na Mediteranu i nastala je kao centralno mjesto za čuvanje knjiga i časopisa koja je služila austrougarskoj mornarici“, ispričala je Franić istaknuvši kako je Pula bila glavna ratna luka Austro – Ugarske monarhije, a pomorska knjižnica okupljala je stručnu građu koja se tiče pomorstva i znanosti primjenjive u pomorstvu: matematike, hidrografije, geografija…
„Važno je istaknuti da pored toga ona ima i vrlo važan društveno humanistički dio u svom fondu i to se može uočiti u djelu koji je izdvojen u izložbi, a uz stručnu literaturu tu ima leksikona, enciklopedija, putopisa, antropoloških, rječnika…“, dodala je.
Knjižnični fond obuhvaća oko 20.000 svezaka, a dio od originalnog fonda je i dan danas u knjižnici državnog arhiva u Beču.
Knjige na raznim jezicima i pismima
Kako kaže Franić, logično je da je najveći dio fonda na njemačkom jeziku, no ima tu i jezika i zemalja vezanih s pomorstvom poput engleskog, francuskog, ruskog, portugalskog, danskog…
Kulturalna raznovrsnost koju je austrougarska monarhija njegovala vidi se i u pismima na kojima su pisane neke od knjiga iz fonda: sanskrt, arapski…
Najstarija knjiga knjižničnog fonda je iz 16. stoljeća, ona je vrijedna pa se original čuva izvan same knjižnice, a u knjižnici je izložena samo njezina naslovnica. Knjiga potječe iz 1585. godine i sadrži vojne govore. Najmlađa knjiga iz fonda je iz 1917. godine.
Knjižnica je bila važna u stručnom i znanstvenom smislu, a s vremenom je gubila svoju znanstvenu aktualnost, ali je dobivala na povijesnom i bibliofilskom značaju stoga je 1992. postala kulturno dobro Republike Hrvatske.
Naime, osim što okuplja rijetku i vrijednu građu, udovoljava i kriteriju obuhvatnosti što se tiče pomorske znanosti ali i građe koju obuhvaća i koja je s raznih strana svijeta. „Fond prije svega prezentira brigu za znanje, brigu za znanstveni napredak i brigu za upoznavanje svijeta“, rekla je Franić.
To se vidi po knjigama koje su skupljene i kupljene sa raznih strana svijeta i progovaraju o raznim temama.
Burna povijesna prošlost
Zbog raznih povijesnih kretanja knjižnica je selila iz Venecije u Trst, a polovinom 19. st. kad je Pula postala glavna ratna luka iz Trsta seli u Pulu i tu je provela 54 godine, sve do pada Austro – Ugarske.
Nije originalno bila u tom prostoru već u prostoru sadašnje Zvjezdarnice na Monte Zaru gdje se nalazio Hidrografski zavod i u prostoru Mornaričko – tehničkog odbora gdje se danas nalazi hotel Veli Jože.
Nakon pada Austro – Ugarske završen je život građenja fonda. Knjižnicu su preuzeli Talijani koji su preuzeli i Pulu, a nakon što su u Pulu stigli Nijemci, knjižnicu preuzimaju oni.
„Ova knjižnica je sve te povijesne promjene i okupatore preživjela jer je svatko od njih uviđao da je to vrijednost koju treba sačuvati“, napomenula je Franić.
Nijemci su je spakirali i u dva vlaka preselili u ondašnju Čehoslovačku gdje je knjižnica dočekala kraj rata i 1950. godine prebačena je u Beč. Pregovori između Austrije i tadašnje Jugoslavije urodili su plodom i knjižnica se vraća u Pulu.
„Nakon 20 godina, 1975. poklanja se dio austrougarskog fonda Jugoslaviji i knjige stižu u Pulu te se sljedećih 20 godina radi revizija i traži prostor. Devedesetih godina ona se seli na drugi kat Doma hrvatskih branitelja i takva preživljava do danas“, ispričala je.
