Institut za poljoprivredu i turizam iz Poreča provodi trogodišnji projekt InoBioPov kojim se istražuje kako peleti od ovčje vune utječu na plodnost tla, prinos i kvalitetu povrća. U pokuse su uključene tri kulture: kupus, salata i grah, a projekt okuplja znanstvenike, proizvođače i partnere iz cijele Hrvatske.
Peleti od ovčje vune već su poznati kao organsko gnojivo, ali njihova se učinkovitost i primjena u Hrvatskoj tek istražuju. Institut za poljoprivredu i turizam u Poreču provodi projekt koji istražuje kako ovčja vuna utječe na plodnost tla, prinos i kvalitetu povrća.
Projekt koji povezuje znanost i praksu
Institut je nositelj trogodišnjeg projekta InoBioPov, koji istražuje mogućnosti primjene peleta ovčje vune u povrćarskoj proizvodnji. Financiran je kroz intervenciju 77.03, kroz mjere ruralnog razvoja, a okuplja više partnera iz različitih područja poljoprivrede.
Prema riječima dr. sc. Smiljane Goreta Ban s Instituta za poljoprivredu i turizam, u posljednjim su desetljećima uočeni brojni problemi vezani uz plodnost tla.
Dug niz godina suočavamo se s izazovima vezanim uz plodnost tla. Premda tlo redovito opskrbljujemo glavnim hranjivima putem mineralnih gnojiva, plodnost i dalje opada. Ključni razlog nije u količini hranjiva, nego u sve manjoj biološkoj raznolikosti i značajnom smanjenju organske tvari u tlu. Upravo zato istražuju se inovativna rješenja kao što su peleti od ovčje vune, koji mogu poboljšati strukturu tla, potaknuti biološku aktivnost i pridonijeti održivoj povrćarskoj proizvodnji.
Nema dovoljno podataka o učinkovitosti peleta od ovčje vune
Peleti od ovčje vune već postoje na tržištu i koriste se u poljoprivredi, no podataka o njihovoj učinkovitosti i pravilnoj primjeni još nema dovoljno. Zato se ovim projektom želi doći do konkretnih informacija – koliko peleta primijeniti, u kojoj fazi proizvodnje i kako to utječe na tlo i biljku. Znanstvenici iz Poreča žele dokazati da ovčja vuna, umjesto da se spaljuje ili odlaže kao otpad, može imati važnu ulogu u održivoj poljoprivredi. Peleti ovčje vune mogli bi tako poboljšati plodnost tla, povećati prinose i doprinijeti kružnom gospodarstvu.
O upotrebi peleta ovčje vune govori se već dvadesetak godina, ali informacije su manjkave. Mi želimo doći do podataka koji će proizvođačima biti stvarno korisni, objašnjava Goreta Ban. Zanima nas kako utječu na plodnost tla, mikrobiološku aktivnost, ali i na prinos i kvalitetu povrća.
U istraživanja su uključene tri kulture – kupus, salata i grah, a projekt će trajati tri godine.
Očekujemo da će primjena peleta ovčje vune kao izvora hranjiva biti jednako vrijedna kao i primjena drugih organskih gnojiva. Ako se to potvrdi, otvorit će se tržište za ovaj proizvod i pridonijeti zaštiti okoliša, jer bi se vuna umjesto odlaganja koristila u proizvodnji, ističe voditeljica projekta.
Pokusna polja od Poreča do Čakovca
Na pokusnim parcelama Instituta posađeno je gotovo sedam tisuća presadnica kupusa.
Različite kombinacije primjene peleta uspoređuju se s drugim vrstama gnojiva poput NPK gnojiva, komposta i peletiranog stajskog gnoja.
Na ovoj površini posađeno je oko 6800 presadnica kupusa, sve istog hibrida, kako bismo mogli vidjeti razlike u gnojidbenim tretmanima, pojašnjava dr. sc. Dominik Anđelini s Instituta. Imamo dva pokusa: jedan uspoređuje pelete ovčje vune s drugim gnojivima, a drugi proučava različite načine primjene, u potpunosti pri sadnji te u različitim omjerima u sadnji i prihrani.
Istraživanja se ne provode samo u Poreču. Pokusi su postavljeni i na poljoprivrednim površinama u Čakovcu, blizu Karlovca i u Puli, kako bi se dobili usporedivi rezultati u različitim uvjetima.
Na tim će se lokacijama nešto smanjiti broj analiza i više će se usredotočiti na prinos i kvalitetu povrća, dok u Poreču provodimo dodatna mjerenja disanja tla i aktivnosti mikroorganizama, kako bismo razumjeli biološke procese u tlu, dodaje Anđelini.
U projekt uključeni i proizvođači
U projekt su uključeni i lokalni proizvođači koji vide potencijal u ekološkom i održivom pristupu poljoprivredi.
Uključili smo se na poziv Instituta jer nam je zanimljivo što se koristi ovčja vuna. Mi smo u ekološkoj proizvodnji i smijemo koristiti samo prirodna gnojiva. Peleti ovčje vune su dozvoljeni, pa želimo vidjeti razliku između stajskog gnoja, peletiranog stajskog gnoja i ovčje vune, kaže Dorijan Siljan, ekološki proizvođač povrća iz Pule te dodaje kako nema očekivanja. Pogledao sam sastav hranjiva, sličan je drugim peletiranim gnojivima. Vjerujem da će dobro djelovati na strukturu tla.
Sjevernije, u Međimurju, u projektu sudjeluje i OPG Žnidarić, koji se bavi povrćarskom proizvodnjom na 60 hektara. Tijekom obilaska pokusnog polja, Dominik Anđelini istaknuo je da polje kupusa posađenog prije četrdesetak dana izgleda dobro. Razlike među različitim tretmanima trenutno nisu vidljive golim okom, ali očekuje se da će postati jasne nakon berbe i analiza biljnog materijala.
Marinko Žnidarić, proizvođač iz Čakovca, naglašava kako se njihova proizvodnja već dulje vrijeme suočava s problemom smanjenog sadržaja humusa u tlu. Bez dovoljno organske tvari, dodaje, nema ni kvalitetne proizvodnje. Zato su se odlučili uključiti u ispitivanje gnojiva proizvedenog od ovčje vune, kako bi provjerili može li ono poboljšati stanje tla i prinos povrća.
Povratak prirodi kroz znanost
Znanstvenici vjeruju da bi peleti od ovčje vune mogli postati ravnopravno organsko gnojivo, primjenjivo ne samo u povrtlarstvu, nego i u voćarstvu, vinogradarstvu i cijeloj poljoprivredi. Jer sve što dolazi iz prirode može joj se i vratiti.
