Šćuza, jedinstvena obalna laguna smještena između Medulina i Pomera, pravo je blago bioraznolikosti i rijedak primjer takvog staništa na hrvatskom dijelu Jadrana. Zahvaljujući specifičnim prirodnim uvjetima i bogatstvu morskih organizama, ovo područje ušlo je u mrežu zaštićenih staništa Natura 2000. No, unatoč svojoj vrijednosti, laguna se suočava s nizom prijetnji – od invazivnih vrsta i ljudskog utjecaja do klimatskih promjena.
Starim suhozidom odvojena od ostatka Medulinskog zaljeva, Šćuza ili Pomerski zaljev obalna je laguna, izuzetno rijetka na hrvatskom dijelu Jadrana. Propuštajući vodu kroz dva manja otvora, uvala se puni za vrijeme plime, a vodu propušta za oseke. Pojedini dijelovi uvale katkad budu potpuno isušeni, a u takvim uvjetima samo najprilagođeniji mogu opstati. Stalna kolebanja temperature, slanosti i količine vode u laguni dovela su do razvoja različitih karakterističnih životnih zajednica koje podnose takve uvjete, a zbog tih se kolebanja Šćuza zimi zna i zalediti.
Ovakvim kompleksnim staništima danas najveću prijetnju predstavlja čovjek, aktivnostima poput nasipavanja, turizma, urbanizacije, poljoprivrede i marikulture. Stanište je zbog svojih iznimnih bioloških vrijednosti u Natura 2000 mrežu europskih zaštićenih područja. Zbog mnoštva hranjivih tvari područje je bogato planktonom što pogoduje rastu školjkaša. Sačuvani zapisi govora o Pomerskom zaljevu kao području bogatom ribom gdje se nalaze kamenice izvrsnog prirasta, a u 14. stoljeću tu je bila i solana. Još se 1211. spominje porečki biskup Fulcherio kao nositelj prava na ribolov u čitavom Medulinskom zaljevu.
Monitoriranje područja
Izvanredna profesorica Petra Burić s Fakulteta prirodnih znanosti Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli i viši asistent toga fakulteta, Neven Iveša na poziv Javne ustanove Kamenjak ljetos su istražili područje Šćuze.
Izradili su prvi izvještaj koji Javna ustanova Kamenjak treba dostaviti Ministarstvu zaštite okoliša i zelene tranzicije Republike Hrvatske, a za dvije godine potrebno ga je opet napraviti.
„Kamenjak skrbi tim područjem i zadužen je za njegovu zaštitu, održavanje i upravljanje, a Ministarstvu je trebala dostaviti dokument o stanju bioraznolikosti na Šćuzi“, rekla nam je prof. Burić.
Metodom ronjenja na dah, postavljanjem podvodne kamere koja privlači organizme da dođu u vidno polje tijekom tri mjeseca pratili su i ph vode, temperaturu mora, salinitet i otopljenost kisika.
„To je područje važno istraživati da bismo ga očuvali za našu djecu“, izjavila je prof. Burić.
Vrijedna i jedinstvena laguna
Prof. Iveša istaknuo je da je Šćuza jedinstveno lagunarno područje cijele Hrvatske zbog mosta koji se ondje nalazi. Tamo zbog njega postoje prolazi te voda meandrira duboko u unutrašnjost.
„Taj most dao je značajan, dodatni doseg bioraznolikosti toga područja jer ti kanali koji prolaze ispod stijena mosta omogućavaju meandriranje ulaza vodenog toka koji prodire nekoliko stotina metara u samu unutrašnjost lagune. Ti meandri koji poput rijeke prolaze kroz cijelo to središnje područje stvorili su koridor za brojne riblje vrste koje se onda mogu nesmetano širiti na druga područja ali su stvorili i nove uvjete što se tiče samih staništa“, kaže prof. Iveša.
„Stanični organizam koji nastaje zbog tih meandara omogućio je stanište jedne kompleksne životne zajednice i u tom smislu Šćuza je iznimno bitna za cijelo stanište Općine Medulin. S obzirom na sve one organizme koje smo ondje zatekli i njihovu bio masu možemo slobodno reći da je to jedan zlatni rudnik bioraznolikosti, naročito za ribarstvo Općine“, izjavio je Iveša.
Unutrašnji dio Šćuze je jedan od rijetkih područja na cijeloj obali Jadrana proglašen „no take zonom“, što znači trajnu zabranu ribolova, što ukazuje na njezinu važnost. „Sada je na nama znanstvenicima da istaknemo njene vrijednosti te da lokalno stanovništvo to počne još više uvažavati“, rekao je prof. Iveša koji je u Pomeru održao predavanje na tu temu za sve mještane.
Šćuza je dio ekološke mreže i u sklopu mreže Natura 2000 neke aktivnosti treba svesti na minimum kako ne bi negativno utjecale na to područje.
Iako je površinski mala, iznimno je vrijedna. „Bioraznolikost Šćuze izuzetno je bitna jer ondje uz lagunarne vrste obitavaju i one vrste koje nisu vezane uz lagunarna staništa“, ističe.
Već i samom šetnjom mostom možete uočiti morske cvjetnice, čvorastu morsku resu: „Preko 90 posto staništa nam zauzima tipični stanišni tip u terminologiji zaštite prirode, čvorasta morska resa koja je jedna od četiri strogo zaštićene vrste morskih cvjetnica u Jadranskom moru. Štite je direktiva o staništima i direktiva o divljim vrstama i sama prisutnost ove strogo zaštićene morske cvjetnice nam ukazuje na veliku vrijednost ovog područja“.
Na području mosta obitava i vrsta okrugle morske spužve, morska naranča te bijela brazdasta školjka, abra alba. Tu obitava i invazivna vrsta, pacifička kamenica koja istiskuje našu europsku plosnatu kamenicu, po kojoj je područje zaljeva bilo poznato.
„Na izuzetnu vrijednost ovog područja ukazuje i bijeli prstac, strogo zaštićena vrsta, utvrđena u oba prolaza vode gdje se sedimentira mulj nanesen oborinama i stvara podloga zemljaste strukture koja je idealno stanište za rast bijelih prstaca. Ima ih jako puno stoga je potrebno to stanište očuvati i dalje pratiti“, naglašava prof. Iveša.
Laguna pridonosi bioraznolikosti
Zbog čega je laguna toliko posebna i zbog čega su sva ta rijetka obalna staništa važna? Ona pridonose okolnoj bioraznolikosti jer služe kao područje brijesta, a posebno kao područje rasta za većinu divljih vrsta.
Zbog nasipavanja obale koja se odvija diljem Hrvatske ona se uništavaju, a kad su jedna ova staništa uništena, uništava se i čvorasta resa koja služi kao most za migracije riblje mlađi prema otvorenom moru, kao koridor gdje se mlade ribe provlače. No kad se unište ovakva staništa ta mlada riba, osjetljiva na promjene, se uništava. Naime, prema riječima prof. Iveše, takva mjesta im olakšavaju odlazak u otvoreno more gdje pronalaze nova staništa i upravo to su stručnjaci u Hrvatskoj otkrili kao jedan od glavnih problema za smanjenje faune i gospodarski važnih vrsta.
Fantastična vrijednost za područje Ščuze i strogo zaštićena vrsta koja ondje obitava je i obrvan. „Šćuza je krcata obrvana, pogotovo s unutrašnje strane. Ta riba ključna je za transfer energije u hranidbenom lancu jer služi kao vrsta kojom se hrane druge vrste ali služi i kao gradnja hrane u tom probavnom ciklusu i nju je potrebno pratiti i monitorirati“, ističe.
Potencijalne prijetnje zaštićenom području
Stručnjaci provedenim istraživanjem nisu uočili neke značajnije prijetnje, što ne znači da one nisu prisutne i da se u budućnosti neće utvrditi. Ipak, nadaju se da će se kod definiranja prostorno planskih mjera i aktivnosti na obali uključiti znanstvena zajednica, struka i JU koja skrbi o tom području te da tu neće biti problema.
„Bitan problem koji tu vidim je prisutnost plavog raka koji je invazivna vrsta i zaista radi velik problem i moramo ga ukloniti iz staništa. Naime, on jede dodndole, pedoče i ostale vrste koje su mu glavna hrana što negativno utječe na normalna staništa. JU je taj problem prepoznala i prošle je godine u suradnji s fakultetom monitoriravši ovo područje detektirala jednu zaista ozbiljnu populaciju plavog raka i sad treba poduzeti mjere“, rekao je prof. Iveša.
Druga vrsta prijetnje području Šćuze i tom jedinstvenom ekološkom sustavu je ljudski faktor stoga su pozvali sve mještane i posjetitelje na oprez i pravilno ponašanje.
Naime, ondje su primijetili tragove onečišćenja pa valja paziti na otpad, a i sportski sadržaji i rekreacijske aktivnosti koje se odvijaju u okolici lagune, imaju učinak na njeno stanje.
Predlažu da se napravi studija utjecaja ondje postavljenog ski lifta na to područje, a posebno upozoravaju biciklisti koji prelaze mostom. Radi sigurnosti pješaka preporuka je da bicikle guraju umjesto da voze preko.
„Plaža Šćuza i Pomer obje se nasipavaju, ipak moramo nešto dati turizmu kad od njega uzimamo. No predlažemo da se pritom ne uklanja biljni materijal koji je na obali“, kaže prof. Burić te dodaje kako su JU Kamenjak predložili da ondje postave tabele za pravilno zbrinjavanje otpada i guranje bicikli preko mosta umjesto vožnje, ali i da postave više kanti za smeće.
„Laguna je u dobrom stanju, neka tako i ostane“, zaključuje Burić.
