Knjižnica Veruda, Gradska knjižnica i čitaonica Pula otvorila je prvu Knjižnicu sjemenja u Puli, ostvarenu u suradnji s udrugom Istrian de Dignan – Ecomuseum čime se razvija program zelene pismenosti „Sadim – Čitam – Učim!“ Ondje se sada može posuditi sjeme, posaditi ga i vratiti nazad u knjižnicu.
Svečano otvorenje održano 16. listopada upotpunilo je uvodno predavanje Vesne Čuljat, mag. ing. agr. te popratna radionica izrade papira za sadnju sjemenja u kojoj su sudjelovali učenici OŠ Vidikovac.
Kako je rekla Andrea Pavlović v.d. ravnateljice pulske knjižnice, Knjižnica sjemenja već postoji, u Vodnjanu.
„Knjižnica jako dobro funkcionira, dolazi puno djece, imamo mnoštvo programa za sve uzraste. Jako mi je drago da u mjesecu hrvatske knjige pričamo i o zelenom, održivosti…“, izjavila je.

Vrpcu je simbolično prerezala Paola Orlić, pročelnica za kulturu i civilno društvo Istarske županije te izrazila zadovoljstvo što se ovakve stvari događaju jer su knjige i biljke povezane. U konačnici, list papira radi se od drveta.
Što je Knjižnica sjemenja i kako funkcionira?
Vesna Čuljat pojasnila je kako Knjižnica sjemenja funkcionira: „Baš poput obične knjižnice i Knjižnica sjemenja temelji se na posudbi i vraćanju, samo što se, umjesto knjiga, posuđuje domaće sjeme. Korisnici sjeme uzgajaju u svojim vrtovima, kućama, balkonima, a kada biljke dozriju, sjeme se pokupi, osuši i vrati u Knjižnicu kako bi ga mogli posuditi i drugi. Tako sjeme nastavlja svoj put, a s njim i priča o očuvanju naših vrtova, tradicije i prirodne baštine“.
Kako je rekla, cilj Knjižnice sjemenja jest očuvanje bioraznolikosti uzgajanih biljaka, tradicionalnih domaćih sorti i znanja o proizvodnji vlastitog sjemena. Projekt potiče održivo i organsko vrtlarenje, održivost, slobodnu razmjenu sjemena i povezivanje lokalne zajednice.
Misija knjižnice je osvijestiti važnost domaćeg sjemena, potaknuti njegovu proizvodnju i očuvanje te pružiti podršku svima koji žele naučiti više o uzgoju vlastitih biljaka. Zato će se različitim suradnjama organizirati predavanja i radionice koje će korisnicima približiti svijet sjemenja i ohrabriti ih da postanu dio ove zelene priče.

Za početak, u Knjižnici sjemenja nalazi se 38 vrsti sjemenja, no nadaju se da će ubrzo taj broj i rasti. Uz nju je izložen i popis sjemenja te kalendar sadnje i druge upute.
„Sjeme je blago“
Čuljat je učenicima ispričala kako su majke nekad kad se njihova kći udavala, davale paket sjemenja jer je to značilo bogatstvo. „Sjeme je blago, ja uvijek kažem da ako imaš komad zemlje, imaš sve“, naglasila je.
Objasnila je djeci kako sjemenske trebaju uvjete da bi proklijale: „Svaka sjemenka u sredini ima embrio oko njega je hrana za početak i ljuskica koja služi za zaštitu tog sjemena. Kada sjeme dođe u idealne uvjete; ima vode, svjetlost, dovoljno vlage, sjemenka dobiva signal i taj se embrio počinje dijeliti te izlazi korijen i biljka“.
Inače, Čuljat kaže kako u svijetu postoje i banke sjemena, ima ih preko 1500 u više od 100 zemalja ali ona najveća nalazi se u Norveškoj. ondje svaka zemlja može donijeti svoju kulturu, a znamo da ima preko 2000 jestivih biljaka, iako čovječanstvo prehranjuju tri: kukuruz, riža i pšenica.
„Bitno je to imati negdje na sigurnom jer ako se dogode neke katastrofe, požari, ratovi ili sl. onda zemlja može ostati bez sjemena. Svaka zemlja ima određene uvjete i temperaturu koje odgovaraju određenoj biljci. Tamo je temperatura uvijek 18 stupnjeva i sjeme se može čuvati od četiri do šest godina“, pojasnila je.
Za kraj je istaknula kako je samodostatnost svake zemlje jako bitna te pozvala djecu da „misle zeleno.“
Učenici su na radionici izrađivali „papir koji raste“. Naime, u papir su stavili sjemenke koje su onda sušili. Djeca su se vratila po to kako bi ih posadila i potom će vratiti sjemenke knjižnici.

Održan program dio je manifestacije Mjesec hrvatske knjige tijekom kojega će knjižnice sjemenja biti otvorene i u Čitaonici Kluba umirovljenika Pula te Knjižnici Žminj.
Učlanite se, upoznajte knjižnicu sjemenja i otkrijete kako malim koracima možemo pridonijeti očuvanju prirode i povezivanju naše zajednice.














