Vakula je rek’o, a Đelo je odabrao i to dobro! Govoriti o očuvanju prirode i njenih resursa koji nisu neiscrpni i to u maniri uhodanog dvojca kojeg je puna dvorana sa zanimanjem slušala.
Naime, o aktualnim temama klimatskih promjena, otpada, prilagodbe, odgovornosti i mogućih rješenja razgovarali su Đelo Hadžiselimović, legendarni televizijski urednik te dugogodišnji autor i selektor dokumentarnog programa, i Zoran Vakula, poznati meteorolog, klimatolog i jedno od najprepoznatljivijih lica vremenske prognoze Hrvatske radiotelevizije.
Riječ je o javnoj tribini „Klima ne glumi, otpad ne statira“ koja se održala povodom obilježavanja Međunarodnog dana zaštite ozonskog sloja, 16. rujna, u Zajednici Talijana Pula – Circolo.
Teme važne za sve nas
Kroz razgovor u svom prepoznatljivom stilu, Hadžiselimović i Vakula otvorili su zanimljive perspektive o temama koje se tiču svih nas – od promjena koje već osjećamo u svakodnevnom životu do načina na koje možemo odgovornije odnositi prema okolišu i otpadu.
Đelo je još prije 30 godina za tadašnju televiziju Zagreb odabrao i prikazao dokumentarac BBC-a „Nakon zatopljenja“ koji je predviđao globalno zatopljenje. Iako se to tada činilo nemogućim, ispostavilo se da je bio vizionar odabravši taj film.
„Stvari su se brzo promijenile. Iako je Hrvatska puna vode, jedna suša je dovoljna da se kapaciteti svedu na minimum, a o smeću ne treba ni govoriti! Ono je tempirana bomba koja će uskoro eksplodirati. Voda u Lici za sada je zdrava, ali pitanje je trenutka dokle će biti tako jer onečišćenje putem zemlje dolazi do pitke vode koja se zagađuje“, naglasio je Đelo.
Zatopljenje i bez čovjekovog utjecaja
Od 1850. do 2025. godine bilježi se rast prosječnih temperatura, ne samo ljeti. Iako je nekad bilo hladnije od prosjeka, od sedamdesetih godina na ovamo ekstremno je toplo.
„Promjene temperature na zemlji bile bi i bez nas ljudi. Samo djelovanje sunca i zemlje dovoljno je za klimatske promjene. Izmjenjuje se toplo i hladno vrijeme, a sad smo u toplom djelu života zemlje“, pojašnjava Vakula. Međutim, i mi smo djelom krivi za odstupanje od prosjeka, ne samo na globalnom, nego i na lokalnom nivou.
„Klimatske promjene događale bi se i bez nas, a pogotovo u kombinaciji s nama, onečišćenjem tla i vode ugrožavamo opstanak voda, životinja i nas, ljudi“, upozorava te ističe kako će iduća godina biti još toplija jer imamo tzv. „fenomen El ninja“, pojavu koja u smislu zatopljenja djeluje na cijelu zemaljsku kuglu.
Sva godišnja doba u Hrvatskoj se zagrijavaju, ljeta najviše. A zatopljenje djeluje na zdravlje, pogotovo onih s kroničnim bolestima.
Đelo veli da će i naši gradovi biti ugroženi ako se ledenjaci nastavljaju topiti, među njima i Rovinj: „Mi tu ne možemo učiniti puno osim prilagoditi se. No valja napraviti sve što je u našoj moći da se to uspori. Ovaj planet moramo nekom ostaviti!“
Temperature rastu, oborina sve manje
Dok je tendencija zatopljenja u porastu, godišnja količina oborina u većini Hrvatske stagnira ili čak pada.
„Imat ćemo povećanje temperature danju ali i noću kad se temperature neće spuštati ispod 20 stupnjeva, a naš organizam neće ni noću imati osvježenje. Istovremeno, srednja razina mora raste, manje je vlažnosti tla i u prosjeku manje snijega“, nabrojao je Vakula nepogode dodavši kako u prezagrijanoj atmosferi imamo ekstremne događaje i na njih se trebamo prilagođavati jer ih spriječiti ne možemo.
No ono što mjerenja također pokazuju je povećanje količine smeća koju imamo.
„Priroda nam vraća ono što joj mi dajemo“, istaknuo je Vakula.
Što možemo učiniti za planet?
Ono što možemo učiniti nije puno, ali i mali pomak na bolje itekako znači.
Dvojac poručuje kako treba kupovati reciklirano, jesti sezonsko voće i povrće, izbjegavati nepotrebni otpad, koristiti jednokratnu ambalažu, kraće se tuširati i tako štedjeti vodu, smanjiti temperaturu u kući zimi, bar za jedan stupanj.
„Ako smanjimo potrošnju energije, napravili smo bar to malo. Naš konformizam djeluje na zemlju“, naglasio je Vakula.
Đelo ističe kako smo bogati vodom – jezerima, rijekama i morem, ali ne znamo je racionalno trošiti. Naša je pitka voda jedna od najboljih u Europi, a mi je koristimo čak i za ispiranje wc-a!
„Ista se voda može koristiti i po nekoliko puta. Nakon pića, voda koja ostane može biti dobra za pranje suđa, tuširanje ili ispiranje wc-a. Treba se prilagođavati situaciji, štedjeti i koristiti sve ono što možemo“, naglasio je Đelo.
„Manje papira, više šume i kisika“, dodao je Vakula, a dao je za primjer korištenje kuhinjskog papira. To je apsurdno ako za brisanje kuhinjskih površina možemo koristiti platnene krpe.
Istaknuta je i štetnost plastike: „Plastika je opaka, a često završava u prirodi. Ona je jedna od najvećih opasnosti za zdravlje. Mikro plastika ima utjecaj čak i na plodnost kod muškaraca koja se posljednjih godina smanjila! Na njenu potrošnju možemo utjecati koristeći platnene vrećice, kartonsku ambalažu i slično“, veli Đelo.
Uz to, tekstila industrija jako zagađuje prirodu, stoga je poruka da se ne kupuje nova odjeća ako vam stara još uvijek odgovara.
„To su načini na koje svatko od nas može utjecati i tako makar djelovati na očuvanje zemlje. Moramo probati učiniti bar nešto kako bi se smanjila količina otpada i njegov utjecaj na planet“, zaključuju.
