U pomalo uspavanom srednjovjekovnom Draguću skriva se mjesto koje otkriva jedno od najvećih bogatstava istarske kulturne baštine. Kuća fresaka posjetitelje vodi kroz stoljeća zidnog slikarstva, ali i izvan svojih zidova – do crkvica u kojima se freske i danas nalaze na mjestima na kojima su nastale.
Posjetiteljski centar smješten je u maloj dvokatnici koja je nekad bila škola. Kako ondje više nema školaraca, ta povijesna građevina dobila je drugu namjenu.
Otvaranje Kuće fresaka zajednički je projekt Istarske županije i Općine Cerovlje, kojem su se kasnije priključili Regija Veneto i Ministarstvo kulture. Svi oni prepoznali su značaj zidnog slikarstva u Istri, specifičnog fenomena kulturne baštine, čije očuvanje i prezentacija zahtijevaju velik trud i znanje.
Kuća fresaka uređena je i otvorena 2015. godine u sklopu projekta REVITAS, uz potporu Europske unije i prijavu Upravnog odjela za kulturu Istarske županije.
„Godine 2017. upravljanje Kućom preuzeo je Povijesni i pomorski muzej Istre pa se uređen prostor počeo koristiti za domaće i strane izložbe na temu fresaka, konferencije, seminarske dane o kulturnoj baštini Istre, radionice o izradi zidnih slika buon fresco tehnikom i boravak restauratora koji rade na restauraciji obližnjih crkava, konzervatora, znanstvenika svih profila i vrsta koji imaju veze sa zidnim slikarstvom. Djelovanje Kuće fresaka malim je dijelom ograničeno na sam Draguć, a puno većim na mjesta gdje se zidne slike zaista nalaze, jer je uglavnom riječ o kulturnoj baštini in situ“, rekla nam je Sunčica Mustač, voditeljica Kuće fresaka.
Fenomen istarskih fresaka
Kako bi se istarske freske još više približile širokoj publici, 2021. godine u Kući freska otvoren je svojevrsni stalni postav s informativnim sadržajima prilagođenim svim uzrastima bez potrebe većeg prethodnog znanja, koji se prostire po cijelom prizemlju i prvom katu, dok je rezidencijalni dio na drugom katu i dalje otvoren za korištenje i boravak.
Kuća fresaka tako na jednom mjestu približava posjetiteljima jedan od najvrjednijih dijelova istarske sakralne i kulturne baštine. Naime, na vrlo maloj površini Istre sačuvano je više od 150 lokaliteta sa zidnim slikama najrazličitijih stilova, prizora i vremena nastanka. To je više nego dovoljan razlog da se to bogatstvo na adekvatan način valorizira i prezentira.
„Svi znaju za Ples mrtvaca u crkvi sv. Marije na Škriljinah kod Berma jer je jedinstven. U cijeloj Europi postoji još jedan ciklus koji je potpuniji od njega, a on je i iznimno sačuvan. Ali osim te crkve, imate niz crkvica s fenomenalnim freskama koje malo – pomalo, putem Kuće fresaka u Draguću, nastojimo promovirati“, rekao nam je Vladimir Torbica, pročelnik za kulturu i zavičajnost Istarske županije.
Pregršt je zanimljivosti i informacija koje se prilikom obilaska moderno uređenog, interaktivnog muzeja mogu doznati.
Iako je zidno slikarstvo rašireno diljem Europe, koncentracija i raznolikost sačuvanih fresaka na tako malom prostoru Istru čine posebnom.
Starije freske čuvaju se u muzejima, a mlađe su još uvijek na mjestu nastanka – u crkvama i palačama.
Obilaskom se može doznati kako je zidna slika najstariji medij slikarstva. Od prapovijesti do današnjih dana oslikavale su se prostorije za svakodnevni život i kult. Na njihove zidove nanosile su se različite podloge na kojima se slikalo različitim vrstama pigmenata. Kako nam je ispričao Torbica, zbog opće nepismenosti koja je nekad vladala, ljudi nisu mogli čitati Bibliju, nego su o njoj učili na propovijedi svećenika i gledajući slike – freske u crkvama koje su mahom bile vjerske tematike.
Freske koje treba vidjeti uživo
U Interpretacijskom centru mogu se vidjeti replike više ili manje poznatih fresaka te saznati priča koja se iza njih krije.
Među najznačajnijima su freske u crkvi sv. Barnabe u Vižinadi. Oslikane krajem 14. ili početkom 15. stoljeća, prikazuju prizore iz Kristova života – od rođenja do uskrsnuća. Na zapadnom zidu scena je “Posljednjeg suda” s prikazima raja i pakla, a svaki se nalazi s jedne strane vrata.
Te su freske sasvim slučajno otkrivene kad se ondje snimao film pa se zagrebao dio zida. One su nedavno i u potpunosti obnovljene.
No sve one koji freske žele vidjeti uživo, u Kući fresaka nude obilazak crkvica u mjestu koje skriva vrijedne i fascinantne freske. Prilika je to i za obilazak pitoresknog Draguća koji je zbog svog šarmantnog izgleda bio kulisa za snimanje brojnih filmova te je nazvan „Istarski Hollywood“. Nekada je brojao oko 500 stanovnika, danas ih ondje živi svega 38.
Voditeljica Kuće dat će vam ključeve ili poći s vama u šetnju od crkve do crkve te vam ispričati ono što vas o freski zanima, a informacija je pregršt.
Možda najfascinantnija je crkva sv. Roka koja se nalazi na brežuljku s kojeg puca pogled na zelene proplanke i jezero Butoniga. Izgrađena je početkom 16. stoljeća kad se u Istri pojavila kuga, a posvećena je sv. Roku jer se on tradicionalno smatrao zaštitnikom od kužnih bolesti. Odmah nakon izgradnje stanovnici Draguća dali su je i oslikati. Čitava je njezina unutrašnjost ispunjena freskama prizora iz Kristova života, eshatološkim prikazima te portretima svetaca i crkvenih otaca. Naslikana je i oltarna slika s likovima sva tri zaštitnika od kužnih bolesti; sv. Roka, sv. Sebastijana i sv. Fabijana.
Krajem 16. stoljeća gasi se tradicija zidnog slikarstva. Teško gospodarsko stanje nakon Uskočkog rata i epidemija kuge smanjili su broj narudžbi.
Zanima li vas više o lokacijama crkva s freskama u Istri, na interaktivnom ekranu u Kući fresaka nalazi se njihov popis, a klikom na ekran možete „ući“ u svaku od njih i razgledati njenu bogatu unutrašnjost. Možda vas koja od njih zaintrigira pa je poželite i posjetiti.
A nakon virtualnog razgledavanja lako se može dogoditi da poželite krenuti i njihovim tragom po Istri. Ako pak poželite obići Kuću fresaka u Draguću, ona je otvorena svakoga dana osim ponedjeljka, od 10 do 19 sati.
