Pčele su jedini insekti koji proizvode hranu koju ljudi jedu, pčela posjeti dnevno oko 1000 cvjetova, zamahne oko 11.400 puta u minuti, pčela radilica u sezoni živi 30 do 45 dana, pčele su nezaobilazna karika u lancu stvaranja čak 75 posto prehrambenih proizvoda… Sve su to činjenice i zanimljivosti o ovim vrijednim i vrlo važnim kukcima koje valja istaknuti na Svjetski dan pčela.
Svjetski dan pčela obilježava se svake godine 20. svibnja s ciljem podizanja svijesti o važnosti pčela i drugih oprašivača za zdravlje ljudi i ekosustava planeta. Prilika je to da se naglasi njihova ključna uloga u održavanju prirodne ravnoteže te upozori na brojne prijetnje s kojima se suočavaju, poput klimatskih promjena, nekontrolirane upotrebe pesticida i gubitka prirodnih staništa.
Prigodan program povodom 20. svibnja
Ove godine, Pula je bila središnje mjesto obilježavanja Svjetskog dana pčela u Hrvatskoj, stoga su Grad Pula i Udruga pčelara Pula pripremili bogat i sadržajan program.
Središnja proslava održala se na Narodnom trgu kod fontane, gdje su se građani svih uzrasta imali priliku uživati u edukativnim, kulturnim i zabavnim događanjima. Cilj je bio naglasiti važnost pčela, potaknuti brigu o njima te educirati javnost, posebno najmlađe, o njihovoj nezamjenjivoj ulozi.
Događanja su uključivala edukativne aktivnosti, prezentacije i izložbe namijenjene građanima svih uzrasta, fokusirajući se na značaj pčela u zaštiti biološke raznolikosti i prehrambene sigurnosti.
Djeca iz pulskih vrtića, hrvatskih i talijanske osnovne škole aktivno su sudjelovala u programu te su kroz zabavne, edukativne i kreativne točke predstavila važnost pčela i očuvanja prirode. Učenici Strukovne škole izveli su igrokaz te održali prezentaciju o primjeni pčelinjih proizvoda u kozmetici i prehrani, pokazujući inovativne načine korištenja meda, propolisa i voska.
Izvedbom tematskih predstava, recitacija i glazbenih nastupa, inspiriranih životom pčela, prirodom i ekološkom osviještenošću, najmlađi su se aktivno uključili u podizanje svijesti o važnosti oprašivača te su kroz igru i umjetnost postali mali ambasadori prirode.
Pročelnica Upravnog odjela za urbanizam, investicije i razvojne projekte Grada Pule Maša Mihelić tom prigodom je rekla kako je projekt URBIO BAUHAUS omogućio sredstva: „Ova manifestacija dio je tog projekta u kojem, kao jedan od partnera, sudjeluje i Grad Pula. Cilj mu je pridonijeti očuvanju bioraznolikosti, potaknuti održivost te u konačnici poboljšati kvalitetu života građana“.
URBIO BAUHAUS ima za cilj suzbijanje gubitka biološke raznolikosti u urbanim područjima središnje Europe, koristeći vrijednosti Novog europskog Bauhausa (održivost, inkluziju i estetiku) kao temelj. Središnje rješenje projekta je podrška i razvoj bioraznolikosti u urbanim sredinama, a različita rješenja će se testirati u četiri srednjoeuropska grada: Kranj, Pula, Wroclaw i Erd. Projektom će se poticati dugoročna suradnja između znanstvenih organizacija i donositelja politika kako bi se razvio Master plan politika za razvoj bioraznolikosti u urbanim sredinama. Što se tiče Grada Pule, posebna pažnja bit će posvećena izradi hotela za kukce, stvaranja cvjetnih traka s medonosnim biljkama kako bi se povećala i promicala važnost pčela i bioraznolikosti te postavljanje hranilica za ptice.
Vrijednost projekta iznosi nešto više od dva milijuna eura od kojih se 213.950 eura odnosi na projektne aktivnosti koje će Grad Pula implementirati kroz provedbu ovog projekta.
Edukacija najmlađih
Predsjednik Udruge pčelara Pule Nediljko Landeka zahvalan je Gradu Puli što su kroz taj projekt prepoznati te što, uz promicanje urbane bioraznolikosti, projekt uključuje i zaštitu oprašivača.
„Oprašivači su danas iznimno važni, stoga smo u ovaj projekt uključili i najmlađe, kako bi se o toj temi što više govorilo i kako bi djeca osvijestila probleme s kojima se oprašivači danas suočavaju. Tako svi možemo pridonijeti širenju ove ideje. Zahvaljujem i Istarskoj županiji koja nas uvijek podržava u realizaciji ovakvih projekata, kao i Pčelarskom savezu koji je sudjelovao na ovoj manifestaciji, čime je dodatno pridonio njezinoj važnosti“, rekao je Landeka.
„Velika mi je čast te iznimno drago što se Svjetski dan pčela slavi upravo u Puli, s našim pčelarima koji su među najboljim u državi i time se pridonosi očuvanju pčela koje su važne za naš opstanak“, rekao je tom prilikom predsjednik Hrvatskog pčelarskog saveza Dražen Kocet.
Pročelnik Upravnog odjela za poljoprivredu, Ezio Pinzan cijeli svoj život vezan je uz pčele stoga mu je posebno drago Hrvatski pčelarski savez odlučio obilježiti Svjetski dan pčela u Puli. „Najvažniji su danas naši pčelari i ova prekrasna dječica, koja su se pripremila za današnji nastup, i koja, vjerujem, već dulje vrijeme sa svojim učiteljicama razgovaraju o pčelama“, izjavio je.
Istaknuo je kako najveća vrijednost naših pčelarskih udruga u Županiji leži u podršci pčelarima, edukaciji, zajedništvu i osmišljavanju ovakvih projekata: „No, ništa manje važno nije ni uključivanje mladih jer kroz njih se prenosi svijest o važnosti pčela, kako u našoj županiji, tako i u cijelom svijetu“.
Najavio je izgradnja Centra za pčelarstvo istočne Istre te vjeruje da će takvih centara u našoj županiji biti još.
„Ovakve manifestacije podižu svjesnost o važnosti pčela bez kojih nema hrane, a samim time ni života, tako da bez pčela ne bi bio ni nas“, zaključio je Pinzan.
Važnost pčela
Da nema pčela kao oprašivača ne bi imali što jesti. Čak je i Albert Einstein rekao da bez pčela kao oprašivača za nekoliko godina ne bi imali što jesti. Naime, čak 90 posto cvjetnica na svijetu opstaje zahvaljujući oprašivačima.
Iako su medonosne pčele izuzetno važne, ne smijemo zaboraviti ni na divlje pčele koje su izvrsni oprašivači. Svaka biljka i svaki cvijet ima svoje oprašivače.
Divlje pčele su ugrožene zbog klimatskih promjena ali i zbog toga što su im ljudi oduzeli stanište. Srećom, medonosne pčele imaju svoje skrbnike, vrijedne pčelare, a opstanak divljih pčela posebno zabrinjava svijet danas.
Sve što možemo učiniti, trebamo učiniti odmah – naše uredne vrtove učiniti pravim staništima za oprašivače jar ako nam oni nestanu, više ih ne možemo vratiti.
„Naša je odgovornost zaštititi ih i osigurati im sigurno okruženje“, ističe Landeka.
Hvale vrijedan je i projekt „Urbana bioraznolikost“ čija je zadaća zaštita oprašivača. Njime se vraćaju hoteli za kukce i utječe na režim košnje koja se odvija s odgodom kako bi cvijeće uspjelo procvjetati i pčele stigle obaviti oprašivanje.
„Pčele nisu samo vrijedni radnici prirode – one su osnova života na Zemlji. Bez njih nema oprašivanja, nema plodova, nema hrane, a samim time ni nas. Naša je odgovornost zaštititi ih i osigurati im sigurno okruženje“, zaključuje Landeka.
