Malo tko ne zna za popularni kalendar Jurina i Franina, knjigu koja se izdaje već pune 102 godine. Novo izdanje predstavljeno je krajem studenog kad je knjiga izašla iz tiska, uz potporu županijskog Odjela za kulturu i zavičajnost, izašao novi popularni istarski kalendar Jurina i Franina 2025. Točno 102 godine nakon prvog broja.
Knjiga-kalendar ima 224 stranice, formata 16,5 x 24 cm. Izdavač je 5 do12 d.o.o Poreč, a urednik je Robert Buršić. Svezak donosi šezdesetak priloga poznatih novinara, publicista, književnika i kulturnih djelatnika, dugogodišnjih suradnika, ali i novih autora, a teme se odnose na događaje, pojavnosti, ljude i predmete vezane za i oko Istre.
Kalendar za 2025. godinu
„Njegujemo zavičajnost i istarsku čakavštinu, ne bavimo se politikom u užem smislu i poštujemo različitosti u pogledu temeljnih sloboda“, rekao je Buršić prilikom promocije.
„Na naslovnici je fotografija detalja Spomenika oslobođenja Istre u Pazinu, rad Dušana Džamonje. U uvodu su se prisjetili pjesnika Rudolfa Rudija Ujčića, koji je preminuo 2024. godine. Uz 12 mjeseci s imendanima i nezaobilaznim horoskopom, 12 ponajboljih sportašica i sportaša svih vremena iz Istre. Obilježavamo dovršetak najveće investicije u Istri 2024. godine – Tunela Učka. Pišemo o Istranima u Domovinskom ratu. Objavljujemo veliki, gotovo osobni intervju s Milanom Rakovcem, iz pera njegovog zrmana, doktora Ivana Rakovca. Božo Skoko analizira fenomen Baby Lasagne“, najavila je Vanesa Begić, članica uredništva govoreći o sadržajnosti kalendara.
Kako je dodala, u ovom izdanju devet poznatih istarskih likovnih umjetnika nam pokazuju svoja viđenja naših junaka Jurine i Franine. Ivica Matošević nas vodi kroz 30 godina Vinistre. Možete doznati sve o 100 godina proizvodnje kultnog istarskog osvježavajućeg pića – Pašarete iz Pazina. Svoj pogled na Istru je u stalnoj rubrici „Sliku mile Istre naše“ svoje fotografije izložio pulski fotoreporter Goran Šebelić.
„Pišemo i o strašnoj željezničkoj tragediji kod Svetog Petra u Šumi iz 1949. godine u kojoj je poginulo više desetaka djece, o kojoj detalji nisu nikad objelodanjeni. Sjetili smo se velikog pulskog dizajnera Predraga Spasojevića. Saznat ćemo i da je izumitelj najpoznatije ronilačke opreme na svijetu Mares – Puležan. Prisjećamo se i 70 godina rada Kamena, jedinog ‘preživjelog’ velikog pazinskog poduzeća. Ljubitelje oktana upoznajemo s automobilističkim romantičarem Đanijem Šverkom i donosimo sve u Vespama u Istri. Pišemo o atraktivnom i netaknutom šumskom području na obroncima Limskog zaljeva – Kontiji. Sipe Labinjon nan gona svoje šćorice. …I još četrdesetak priloga…“, nabrajala je Begić istaknuvši kako se rijetko koja publikacija može pohvaliti tako dugom tradicijom.
„Svaki broj ima mnoštvo tema i upravo taj šaroliki spektar čini bogatstvo toga broja“, izjavila je naglasivši kako o mnogo tema iz recentne povijesti ne postoji dokumentacija, a sadrži je Jurina i Franina. „Knjiga ima enciklopedijski štih zbog visoke razine i kakvoće kojom su teme predstavljene, obrađene i prezentirane javnosti, a opet su svježe, aktualne i atraktivne, zanimljive i zabavne, uz fotografiju te likovne i umjetničke radove“, rekla je dodavši kako je lektorica Duška Palibrk.
Autori su novinari, književnici, publicisti, profesori, povjesničari i mnogi drugi, od kojih neki već godinama, njegujući čakavsku riječ, pišu za Jurinu i Franinu.
Mnoštvo tekstova i tema
Buršić je prilikom promocije rekao kako je izdavanje Jurine i Franine cjelogodišnji projekt koji je vrlo zahtjevan. „Tražili smo puno autora od kojih se mnogi mjesecima nisu odazvali i poslali nam tekstove. Kad smo angažirali i druge, odjednom smo se našli zatrpani tekstovima i nismo sve mogli objaviti“, ispričao je.
„Moja je premisa kako novo vrijeme nameće nove teme jer neke idu u povijest, ali imamo i novovjekovne teme, o fenomenu Baby Lasagne i novoj cijevi tunela Učka ali i istarskim orguljama te o Istarskom raskolu. Najveća je to tema u povijesti crkve u Istri, a o njoj se malo zna“, rekao je Buršić.
Istaknuo je i kako Jurina i Franina ne zazire od tzv. partizanskih tema, zato se u ovom broju prisjećaju Drugog svjetskog rata, pišu o obnovi Memorijalne kuće Joakima Rakovca te donose popis Istrana koji su poginuli na talijanskim trgovačkim brodovima, dokument koji do sad nije bio dostupan javnosti.
„Da u ovom broju nismo imali članak o sudjelovanju žitelja Istre i poginulima u Domovinskom ratu, po mom sudu silno bi pogriješili. Učinili smo to u spomen na žrtve i povodom 30. obljetnice završetka Domovinskog rata“, rekao je Buršić.
Kako je napomenuo, kalendar Jurina i Franina je pisana povjesnica našega zavičaja, učenje i promocija istarskog zavičaja, kulturno, literarno, književno i nakladničko dobro Istre.
Svojim stilom i razinom obrade tema ostaje pristupačan najširem krugu čitatelja. Knjiga je to bogata pristupačno napisanim temama za šire čitateljstvo, a prema riječima Buršića, nema bojazni da će istarske teme presušiti i da neće imati čime puniti stranice ovog kalendara.
„Što veći broj autora imamo, to više saznanja donosimo“, zaključio je.
Svake godine sve veća naklada
Izdavač Vladimir Bugarin rekao je kako su zadovoljni da im naklada svake god raste.
Ispričao je jednu anegdotu: „Pitali smo Ivicu Matoševića da nam napiše presjek 30 godina Vinistre što je on vrlo rado prihvatio. Za par dana javio se i rekao da se u potpunosti posvetio projektu i usput nam dao najveći mogući kompliment koji smo mogli dobiti – rekao je da je za pisanje ovog priloga osjećao puno veće poštovanje i odgovornost nego za pisanje svog doktorata“.
Bugarin je istaknuo kako novo izdanje donosi priču o 70 godina postojanja Kamena iz Pazina koji je jedini preostali veliki privredni subjekt iz realnog sektora, a koji i dalje dobro radi, čemu zaslugu daje činjenici da je jedini sa ženom na čelu.
Naglasio je kako se ne bave politikom i komercijalnim tekstovima, a imaju samo tri plaćena oglasa, sva tri iz Istre.
Na kraju promocije dodijeljena je nagrada Jurine i Franine koja nosi ime Drage Orlića.
Nagradu za promicanje čakavske riječi ove godine posthumno je dodijeljena Rudolfu Ujčiću, a primila ju je unuka Lucija. Nagradu joj uručio prošlogodišnji dobitnik, Daniel Načinović.
Digitalizacija kalendara
Prilikom promocije objavljeno je kako je Istarsko povijesno društvo digitaliziralo sveske legendarnog istarskog kalendara koji su od sad dostupni za čitanje i pretraživanje putem interneta. Cjelokupna građa može se naći OVDJE.
Taj opsežan projekt obuhvatio je digitalizaciju gotovo 17.000 stranica ispunjenih člancima istaknutih novinara, publicista i znanstvenika. Tekstovi su posvećeni povijesti, kulturi i svakodnevnom životu Istre te su pisani pristupačnim stilom, namijenjenim najširem krugu čitatelja. Digitalni arhiv obuhvaća oba izdanja “Jurine i Franine”: prvu seriju (1923.–1929.), koju je prekinula talijanska fašistička vlast, te drugu seriju (od 1953. do danas). Ovaj povijesni kalendar sada možete pretraživati prema ključnoj riječi, što omogućuje jednostavniji pristup informacijama i bogatom sadržaju.
Voditelj tog projekta bio je Željko Cetina, prof., a koordinator dr. sc. Milan Radošević. Digitalizacija „Jurine i Franine” predstavlja dosad najzahtjevniji poduhvat u sklopu projekta Istarskog povijesnog društva „Digitalizacija historiografske literature”.
Projekt je realiziran uz potporu Grada Pule-Pola, Istarske županije – Regione Istriana i Sveučilišne knjižnice u Puli.
Od 2015. godine, Istarsko povijesno društvo neumorno radi na digitalizaciji historiografske literature kako bi dragocjenija literatura iz područja kulture i povijesti Istre bila dostupna svim generacijama pa su tako digitalizirani i Vjesnik historijskih arhiva u Rijeci i Pazinu, Vjesnik istarskog arhiva, Pazinski memorijal, Prilozi o zavičaju, Jadranski zbornik.
