Umijeće plovidbe latinskim i oglavnim jedrom duž hrvatske obale uvršteno je u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske čime je postalo i zaštićeno nematerijalno dobro. Riječ je, dakako, o batani – tradicijskom drvenom plovilu, čija se regata ove godine u Rovinju održala po 20. put.
„Dvadeset godina Rovinjske regate tradicijskih barki nije samo obljetnica jedne manifestacije, već potvrda da zajedništvo, ljubav prema moru i poštovanje prema baštini mogu stvarati vrijednosti koje nadilaze vrijeme. Svaka podignuta jedra, svaka obnovljena batana, svaki osmijeh djeteta koje je prvi put izradilo svoj brodić ili zakoračilo na tradicijsku barku dokaz su da naša pomorska baština nije uspomena, nego živa priča koja se svakodnevno nastavlja.
Posebno nas raduje što je tijekom ovih dvadeset godina Rovinjska regata postala mjesto susreta prijatelja iz Hrvatske, Italije i Slovenije, ali i inspiracija mnogim sredinama koje su upravo ovdje pronašle poticaj za pokretanje vlastitih manifestacija posvećenih tradicijskom jedrenju. Ovogodišnje izdanje još je jednom pokazalo da očuvanje baštine nije samo čuvanje prošlosti, nego ulaganje u budućnost kroz edukaciju, međunarodnu suradnju i uključivanje mladih generacija“, izjavila je nakon jubilarne regate Nensi Girucin, ravnateljica Ustanove – Instituzione „Kuća o batani – Casa della Batana“.
Simbol Rovinja
Ljudi u Rovinju od davnina žive povezani s morem i njegovim bogatstvima, a batana na neki način odražava kontinuitet lokalne maritimne baštine i svakodnevnog života domaćeg stanovništva. Pripada mnogobrojnoj obitelji čamaca ravnog dna kao što su venecijanska gondola, neretvanska trupa ili komiška sandula.
Po jednoj od teorija, ime batana potječe od glagola battere (udaranje) koje asocira na zvukove batane koja upravo svojim ravnim dnom proizvodi lupanjem u valove.
U potpunosti je izrađena od drveta, njome se plovi pomoću jedra, vesla ili izvan brodskog motora. Za duža putovanja pokretalo ju je veliko oglavno jedro. Za ribarenje batana se pokreće i manevrira dvama dugačkim veslima, dok je urez na krmenom zrcalu bio namijenjen za veslanje poput vesla u gondoli, jednim veslom.
Oglavno jedro batane četverokutnog je oblika. Ime se pripisuje načinu kojim se ono podiže i pričvršćuje o jarbol. Šivalo se od vrste pamučne tkanine i potom oslikavalo. Površina i težina jedra ovisili su o veličini batane.
Oslikavanje jedra isprva je služilo impregnaciji i produljenju trajnosti, ali je s vremenom postalo znak prepoznavanja, označavajući individualnost i identitet vlasnika. Svaka obitelj imala je na jedru naslikan svoj znak po kojem su njezini članovi, ali i ostali, brodicu i njezina vlasnika prepoznavali izdaleka na moru.
Više od 100 različitih tradicionalnih dokumentiranih jedara neprocjenjiva je dragocjenost rovinjske maritimne baštine.
Jubilarno slavlje
Velika zvijezda jubilarnog rovinjskog slavlja bio je loger „Nerezinac“ iz Malog Lošinja, rado viđen gost brojnih regata, koji svojom pojavom dokazuje da obnova i valorizacija pomorske baštine uspješno pronalaze svoje mjesto u modernom vremenu.
U čak tri termina, „Nerezinac“ je uz kapetana Karla Asla i posadu te stručno vodstvo povjesničara i osnivača Ekomuzeja – Ecomuseo „Batana“, Marina Budicina, poveo posjetitelje na poučno i slikovito upoznavanje 20 rovinjskih otoka.
Stručni pogled na pomorsku baštinu donijela je impresivna gostujuća izložba Hrvatskog povijesnog muzeja „Jadransko i jonsko brodovlje u novom vijeku (1650. – 1850.)” koja je prizemlje Kazališta „Antinio Gandusio” ukrasila s čak 62 crteža i opisa tradicijskih brodova nastalih kao rezultat opsežnog međunarodnog istraživanja. Projekt je predstavila autorica izložbe Zrinka Podhraški Čizmek uz nazočnost ravnateljice Hrvatskog povijesnog muzeja Matee Brstilo Rešetar kroz kratko izlaganje, ali i kroz živi razgovor sa sudionicima Regate i posjetiteljima.
20 rovinjskih regata
Plovidba morem uspomena svoj je najljepši oblik dobila u izložbi „Sjećanja na 20 Rovinjskih regata” koja je kronološki oživjela trenutke njezinog stasanja u manifestaciju koja je mnogima poslužila kao poticaj i ohrabrenje za pokretanje regata u drugim mjestima Istre i Kvarnera.
Fotografije izvađene iz arhiva ponovno su progovorile o anegdotama, vremenskim uvjetima, veselim druženjima, pobjedničkim posadama, ali i onima regatantima koji više nikad neće zaploviti rovinjskim akvatorijem.
O povijesti i značaju Rovinjske regate kroz moderiranje Marina Budicina, Ennija Cherina i Alvisea Benussija govorilo se na predavanju koje je ujedinilo i domaćine i goste u razgovoru o načinima i potrebi zajedničke suradnje kako bi se trend smanjivanja broja tradicijskih barki na regatama preokrenuo u pozitivnom smjeru.
U tom kontekstu bilo je ohrabrujuće predstavljanje novog EU projekta Ustanove-Istituzione “Kuća o batani-Casa della batana” i općine Cesenatico, TRANS MARIS Interreg Italy-Croatia koji je predstavila voditeljica projekta, Tamara Nikolić Đerić. Prezentiran je mentorski program praktičnog i teorijskog rada za mlade od 15 do 35 godina koji će kroz prenošenje vještina, korištenje modernih tehnologija, upoznavanje kulturnih politika i studijska putovanja steći kompetencije za prve profesionalne korake u području očuvanja baštine.
Kako je glavni cilj Rovinjske regate uvijek bio promovirati tradicijsko jedrenje i osigurati prijenos znanja na mlađe generacije, uz iskusne morske vukove u zrelim godinama koji su još jednom pokazali svoju strast i vještine, kroz popratni program stasali su neki novi zaljubljenici u druženje s morem i tradicijom.
„Ljudi od mora“
Kako je rekao, „ljudi od mora“ su oduvijek znali i htjeli pružiti ruku i pomoć, sklopiti nova prijateljstva i cijeniti zajedništvo. „Vrlo je važno u ovom novom, izazovnom vremenu poslati poruku mira, uvažavanja i zajedništva. Uz daljnja nastojanja svih nas, siguran sam da će regata doživjeti još puno rođendana i trenutaka za pamćenje kao što su ovi koje smo podijelili”, zaključio je Cherina na kraju.
