Eko gastro event „Plastika u moru“ u sklopu EU projekta WASTEREDUCE održao se 29. studenog 2024. godine na pulskom Trgu Prvog svibnja te okupio učenike četvrtih razreda nekoliko osnovnih škola.

FOTO: Paola Albertini

Naime, o onečišćenju mora su na interaktivan način učili učenici škola Vidikovac, Centar, Monte Zaro i Kaštanjer. Predavanje su im održale biologinje iz Aquariuma Pula, Tamara Sović Čalić i Nikolina Premate.

Kako nam je rekao Bruno Kostelić, voditelj Odsjeka za zaštitu prirode i okoliša Istarske županije, taj dan cilj im je bio projektom se približiti najmlađoj populaciji: „Tijekom trajanja projekta obraćat ćemo se različitim dobnim skupinama, radit ćemo i znanstvena istraživanja, instalirat ćemo instalacije za sakupljanje otpada iz mora u Marine, koristiti neka nova tehnološka rješenja, a za ovu priliku odabrani su učenici četvrtih razreda jer su najprikladniji za takav sadržaj“.

Kako kaže Kostelić, djeci se uglavnom govori o otpadu na kopnu, razvrstavanju otpada, a otpad u moru im je u neku ruku nova tema. Žele biti aktualni stoga su se djeci obratili stručnjaci. Angažirali su Aquarium Pula čiji su stručni suradnici i osmislili edukativan sadržaj za taj uzrast.

Važne teme radionice

Djeca su nakon kratkog predavanja imala prilike vidjeti žive organizme putem mikroskopa kako bi se upoznala s problematikom i vidjela zbog čega je otpad, prvenstveno plastika u moru, ugroza i pritisak za morski okoliš.

FOTO: Paola Albertini

Milena Mičić iz Aquariuma Pula ispričala im je kako je još 2017. godine pokrenuta svjetska kampanja protiv morskog otpada pojasnivši kako sve što mi radimo na kopnu dolazi u more te smo odgovorni za ono što time radimo životinjama u moru.

„U našem prihvatilištu za morske kornjače gdje brinemo o ozlijeđenim i bolesnim kornjačama oporavljala se i kornjača Huanita. Iako se naizgled dobro oporavljala u konačnici je uginula jer je imala čak dva plastična čepa u crijevima“, ispričala je učenicima.

Tamara Sović Čalić i Nikolina Premate djeci su govorile o tome kako plastika dospijeva u more, koja sve vrsta plastike postoji, upoznale su ih s pojmom mikroplastike i objasnile njezin utjecaj na žive organizme.

Učenici su kroz mikroskop i lupu promatrali proizvode koji sadrže mikroplastiku kako bi jasnije shvatili koliko je prisutna u svakodnevnom životu, a učenici su se i upoznali s morskim beskralješnjacima i njihovom važnom ulogom u morskom ekosustavu.

U završnom dijelu radionice razgovaralo se o važnosti konzumacije morskih organizama, saznali su koje morske namirnice učenici već poznaju i potaknulo ih se da razmisle o novim namirnicama iz mora koje imaju manji CO2 otisak u usporedbi s uzgojenim kopnenim namirnicama.

Gastro dio radionice

Kako nam je rekao Kostelić, s obzirom na to da je područje u kojem živimo ono uz more, konzumiramo jako malo riblje hrane tako da su angažirali dva pulska kuhara, Ninu Gavočanov iz fast fooda Mini Mini i Matiju Horga iz OPG Horg koji su zajedno osmislili riblji meni za djecu. Kako bi im bilo što privlačnije i za njihova izbirljiva nepca ukusnije, sardele su oblikovali u loptice pa pohali i uz to im poslužili zapečenu palentu sa djeci privlačnim začinima za pizzu.

FOTO: Paola Albertini

„Tako da ovdje nemamo tako klasičan zdrav, njima odbojan okus, nego nešto što klinci vole i blisko im je“, dodao je Kostelić, a koliko smo uspjeli vidjeti reakcije učenika na ponuđenu im marendu bile su mahom pozitivne pa su neki tražili i repete.

Kako nam je po završetku radionice rekao Kostelić, djeci problematiku onečišćenja mora treba približiti na ovakav zabavan i interaktivan način i prilagoditi njihovom dobnom uzrastu: „Dakako, treba ih educirati odmalena ali i imati na umu da oni gledaju kako se mi odrasli ponašamo. Ako mi njih educiramo, a sami se ponašamo drugačije, to nije u redu“, napomenuo je.

FOTO: Paola Albertini

Uz edukacije treba provoditi i određene kazne, restrikcije kako bi čitavo društvo uvažavalo neke vrijednosti i adekvatno se ponašalo.

Onečišćenje mora sve veće

Provodeći projekt njegovi sudionici žele u javnom diskursu govoriti o zaštićenim područjima u moru i obali koji nisu kategorije parka prirode i nacionalnog parka što znači da ta područja imaju neku prirodnu vrijednost, ali nisu ograđena. „Tu bi, u svakom slučaju trebalo gospodariti otpadom i sve bi se aktivnosti trebale odvijati uvažavajući razloge zašto je to područje zaštićeno“, kaže nam Kostelić.

Najveći pritisci na morski okoliš na području Istarske županije nastaju kao posljedica antropogenih aktivnosti i klimatskih promjena. Porast broja stanovnika na obalnom području, urbanizacija, razvoj turizma, pomorskog prometa, onečišćenje i sl. negativno utječu na ekološke uvjete u moru. U slučaju morskog otpada radi se o rezultatu fenomena globalnog razvoja gdje se nastali otpad odbačen u more rasprostire na velikom području prelazeći državne granice uslijed djelovanja morskih struja i valova.

Svi ti pritisci rezultiraju i sve većim problemom pojave morskog otpada čije je adekvatno gospodarenje u morskom okruženju izazovno i još nedovoljno regulirano. Makrootpad u moru predstavlja opasnost i prijetnju brojnim morskim organizmima i pticama, kao i mikrootpad koji bioakumulacijom kroz hranidbene lance direktno utječe i na zdravlje ljudi.

Područja Natura 2000

Valja napomenuti „Natura 2000“ područja koja ukazuju na prirodnu vrijednost i potencijal nekog područja. Gospodarske i druge aktivnosti na tim područjima dozvoljene su, ali se moraju provoditi tako da ne utječu negativno na razloge zbog kojih je to područje procijenjeno kao prirodno vrijedno.

Rješavanju problema morskog otpada u „Natura 2000“ područjima Istarske županije projektom WASTEREDUCE planira se pristupiti nizom aktivnosti usmjerenih na osvješćivanje šire i djela stručne javnosti o samom problemu, ali i provođenjem konkretnih akcija kojima će se inovativnim pristupom direktno pozitivno utjecati na problem mikro i makro otpada na izabranim mikro lokacijama.

FOTO: Paola Albertini

Projekt WASTEREDUCE odobren je u okviru prvog poziva za dostavu projektnih prijedloga Programa Interreg Italija – Hrvatska 2021.-2027., na specifičnom cilju 2.2. Ukupna vrijednost projekta je 1,65 milijuna eura, a predviđeno trajanje je 30 mjeseci.

Vodeći partner projekta je Institut za poljoprivredu i turizam Poreč, a uz Istarsku županiju hrvatski partneri su Javna ustanova Natura Histrica i Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce iz Splita. Partneri iz Italije su Sveučilište u Trstu, višekomunalno poduzeće ETRA, Regionalna agencija za prevenciju i zaštitu okoliša Veneto, ETIFOR-konzultantska tvrtka Sveučilišta u Padovi na području usluga ekosustava.

Ovaj tekst sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.