Knjiga objavljena pod nazivom „Slikarstvo od 4. do 15. stoljeća-Pittura dal IV al XV secolo“ treća je iz edicije „Umjetničko blago istarske crkve-Il patrimonio artistico della chiesa istriana“, koju potpisuje skupina autora – Ivan Matejčić, Nikolina Maraković, Željko Bistrović, Nina Kudiš i Sunčica Mustač.
Opsežno djelo o freskama i mozaicima u Istri intrigira mnoštvo zaljubljenika u kulturnu baštinu Istre, stoga su mnogi pozdravili nastavak projekta započetog još 2013. godine, u sklopu kojeg su do sada tiskane dvije opsežne dvojezične knjige s temom povijesti kiparstva u Istri.
Mr. sc. Sunčica Mustač, voditeljica projekta i urednica knjige te jedna od autorica, naglasila je kako je za ovaj treći svezak iz edicije trebalo najviše vremena, što je i razumljivo, jer riječ je o mozaicima, zidnim slikama, rukopisima i slikama na drugim nosiocima, koje se tek u neznatnom broju nalaze u muzejskim ustanovama ili knjižnicama, a većinom su u sakralnim građevinama.
Njih, veli Mustač, uvijek pri ovakvoj znanstvenoj obradi uz kolege obilazi i više puta, fotografiraju se, dokumentiraju, a često ih valja dodatno istražiti posjećujući strane lokalitete i knjižnice, pa je tako tijekom istraživanja bila u arhivu u Veneciji, Beču, Zagrebu…
Muzeji na otvorenom
Crkve sa župnicima koje čuvaju umjetnine, s konzervatorima koji izrađuju crkvene inventare, s čuvarima ključeva koji pružaju posjetiteljima mogućnost razgledavanja, sa župnim uredima i sakristijama kao svojevrsnim depoima, nalikuju muzejskim ustanovama stoga Mustač za njih koristi pojam „muzeji na otvorenom“ te ističe kako zaslužuju sličan tretman kulturne baštine koja je u njima pohranjena.
Kako kaže, projekt „Umjetnička baština istarske crkve“ osmišljen kako bi se prezentirala baština izvan muzeja, što je sada praksa i u svjetskim muzejima. Tako da se, premještajući ih u muzej, ne vade stvari izvan konteksta. Posebno je to važno ako su freske ili mozaici nastali za crkve jer su rađene za određeni prostor. „Pogotovo kod zidnog slikarstva jer ono funkcionira baš u određenoj poziciji u crkvi. Cilj je da freske onda i ostanu tamo, da se ne nose u muzej već da ih posjetitelji dođu vidjeti in situ“, pojašnjava.
„To je interpretacija baštine – objasniti ljudima putem objavljene knjige gdje se originalna baština nalazi i uputiti ih na ta mjesta na kojima je umjetničko djelo i ostalo“, dodaje Mustač
Kako bi se kulturno bogatstvo koje Istra ima približilo, napravljena je uz publikaciju i online baza Kuće fresaka tako da ljudi vide što u Istri postoji jer se uvidjelo da se o tome jako malo zna.
Tako je osmišljen serijal „Umjetnička baština istarske crkve“, kako bi se knjige prelistale i nagnale čitatelje da odu vidjeti ono što ih zanima.
Naime, čak je 150 crkava s freskama, a u knjizi je obrađeno 60 lokaliteta s mozaicima ili s freskama, jer je knjiga posvećena ranokršćanskom i srednjovjekovnom slikarstvu općenito pa se obrađuju najvažnije freske, mozaici, iluminacije i slike na drvu.
Opsežan i vrijedan projekt
Cilj projekta „Umjetnička baština istarske crkve“ je istraživanje, valorizacija i prezentacija cjelokupne sakralne baštine koja se nalazi na području današnje Istarske županije, dijela geografske Istre. Podijeljena je prema temama: kiparstvo, slikarstvo, arhitektura i umjetnički obrt. Ukupno je planirano sedam knjiga.
Projekt se provodi od 2013. godine, uz najveću financijsku podršku Istarske županije, kojoj su se pridružili Porečka i Pulska biskupija, Arheološki muzej Istre, Istarska kulturna agencija, Regija Veneto i Ministarstvo kulture i medija RH. Na projektu sudjeluju stručnjaci i znanstvenici specijalizirani za određena područja, a kao rezultat opsežnih istraživanja u sklopu projekta svake se tri godine tiska po jedna knjiga.
Urednik cijele serije je prof. dr. sc. Ivan Matejčić. Do sada su u seriji monografija objavljene knjige „Kiparstvo I.“ i „Kiparstvo II.“ Od 2019. uređivanje monografije i njezinu distribuciju preuzeo je Povijesni i pomorski muzej Istre, odnosno, Odjel muzeja Kuća fresaka u Draguću, pod vodstvom Sunčice Mustač. Te godine započeo je rad na trećoj knjizi koja nosi naziv „Slikarstvo I.“, koja sadrži opsežne i detaljne tekstove o zidnim slikama, mozaicima, rukopisima te slikama na drugim nosiocima nastalima u razdoblju od 4. do 15. stoljeća.
Svi tekstovi ove knjige rezultat su istraživačkog i terenskog rada koji su u posljednje četiri godine provodili autori Željko Bistrović, Nikolina Maraković, Nina Kudiš, Ivan Matejčić i Sunčica Mustač, pri čemu su Matejčić i Mustač ujedno i urednici knjige. Autor fotografija je porečki fotograf Ivo Puniš, no za određen broj zidnih slika korištene su i fotografije Renca Kosinožića, dok je Hassan Abdelghani ustupio nekoliko svojih fotografija porečke Eufrazijane. Knjiga je tiskana u zagrebačkoj tiskari Denona, a prijelom je izradio dizajnerski studio Sonda d.o.o. iz Vižinade.
