Malvazija istarska pripada velikoj obitelji malvazija, kojih na Mediteranu ima više od pedeset. Ipak, zahvaljujući ampelografskim i genetičkim istraživanjima potvrđeno je da je riječ o posebnoj, autohtonoj sorti koja se uzgaja isključivo u Istri. Danas je, uz graševinu, najvažnija hrvatska bijela sorta i nositelj identiteta istarskog vinogradarstva.
Svestranost malvazije istarske ogleda se u širokoj paleti stilova vina koja se od nje mogu proizvesti – od elegantnih pjenušaca, svježih i pitkih vina, preko odležanih i jantarnih, pa sve do desertnih vina iz posebnih berbi.
Pjenušci od malvazije istarske
Charmat metoda
Jedan od načina proizvodnje pjenušaca je sekundarna fermentacija u tanku, poznata kao Charmat metoda. Ovaj postupak, patentiran 1907. godine od strane Eugènea Charmata, koristi se i za proizvodnju svjetski poznatog Prosecca. Vino u ovom slučaju prolazi sekundarnu fermentaciju u inox tankovima tijekom tri mjeseca, što rezultira svježim, voćnim i živahnim pjenušcem.
Klasična metoda
Za razliku od Charmat postupka, tradicionalna ili klasična metoda uključuje sekundarnu fermentaciju u boci koja traje između 18 i 36 mjeseci. Nakon toga se odstranjuje talog nastao fermentacijom. Ova metoda, često nazivana i “šampanjskom”, daje kompleksnije pjenušce s naglašenim kremoznim teksturama i bogatstvom aroma.
Mirna vina od malvazije istarske
Svježa malvazija
Najznačajnije vino gotovo svake istarske vinarije upravo je svježa malvazija istarska. Grožđe se bere krajem kolovoza ili početkom rujna, a nakon prerade odležava isključivo u inox bačvama. Na tržište izlazi nakon šest mjeseci, najčešće oko Uskrsa.
Vino krasi lijepa zelenkasto-žuta boja, kristalno je bistro i djelomično gusto. Na mirisu dominiraju voćne arome, note svježe trave i mente. U ustima je suho, djelomično toplo i elegantno, s naglašenom pitkošću i mineralnošću koja ga čini prepoznatljivim.
Eno-gastronomski, svježa malvazija izvrsno se slaže s bogatom paletom hladnih i toplih predjela. Posebnost ove sorte dodatno potvrđuje i činjenica da ima svoju vlastitu Riedel čašu, dizajniranu posebno za malvaziju istarsku.
Odležana malvazija
Kasnija berba, krajem rujna ili početkom listopada, omogućuje puniju strukturu. Vino prolazi kratku maceraciju te odležava u drvenim bačvama od hrasta ili akacije. Prije izlaska na tržište nužno provodi određeno vrijeme u boci, što rezultira vinom složenijeg karaktera, izvrsnim za uparivanje s hranom.
Odležana Malvazija dio je istarske vinske tradicije dugi niz godina. Grožđe se bere nešto kasnije, krajem rujna ili početkom listopada. Nakon prerade slijedi kratka maceracija, a vino potom odležava u velikim drvenim bačvama.
Ovaj stil prepoznajemo po malo tamnijoj slamnato-žutoj boji koja se prelijeva prema zlatno-žutoj. Vino je kristalno bistro i djelomično gusto. Na mirisu imamo note odležanog voća. Vino je suho, djelomično toplo, mekano i razigrano, s harmoničnom strukturom koja osvaja već na prvi gutljaj.
Odležana malvazija odlično paše uz fina topla predjela i glavna jela na bazi bijele ribe, gdje dolazi do punog izražaja njezina elegancija i kompleksnost.
Jantarna malvazija
Ovaj stil vuče korijene iz tradicije istarskih sela. Grožđe se bere kasnije, a vinifikacija se provodi kao kod crnih vina – uz dužu maceraciju. Nakon toga slijedi odležavanje u velikim drvenim bačvama, a vino mora odležati barem šest mjeseci u boci prije izlaska na tržište. Jantarna malvazija daje snažna, kompleksna i rustikalna vina koja osvajaju ljubitelje autentičnih stilova.
Slatka malvazija
Najrjeđi, ali i najposebniji stil. Proizvodi se od selekcioniranog grožđa iz kasne berbe, koje se potom suši u kašetama. Nakon prerade vino najčešće odležava u inoxu, a ponekad i u drvu. Slatka malvazija istarska donosi koncentrirane arome i profinjenu slatkoću, savršenu za desertne trenutke.
