Činjenica da se 10.000 slonova godišnje u svijetu ubije zbog kljova, doista je poražavajuća. Moglo se to čuti na predavanju održanom u sklopu programa obilježavanja Dana slonova, 9. kolovoza na Brijunima.
Zbog podizanja svijesti o njihovoj ugroženosti te izazovima s kojima se susreću kao pripadnici visoko poštovane ali i izrabljivane vrste, svake godine 12. kolovoza obilježava se Svjetski Dan slonova.
Slavlje na Brijunima
„Dan slonova obilježava se i u Nacionalnom parku Brijuni zato što imamo privilegiju brinuti o ovako posebnom biću. Lanka je s nama od 1974. godine i postala je simbol našeg parka. Njezina prisutnost na Brijunima obogaćuje iskustvo svakog posjetitelja i podsjeća nas na važnost zaštite ovih nevjerojatnih bića“, rekla nam je tom prigodom Reanna Brajković Relić, iz ureda za odnose s javnošću NP Brijuni.
Lanku je ondašnja predsjednica Indije Indira Ghandi poklonila Titu, a uoči Dana slonova proslavila je 52 godine. Na žalost, ona je jedini živući slon u Hrvatskoj.
Zbog velikog interesa posjet Lanki na Brijunima organizirao se dva puta i s po 170 posjetitelja. „Važnost održavanja ove manifestacije je u tome da se priča o zaštiti ugroženih životinja i prirode općenito, da se poruka pročuje i dalje od Brijuna. Stoga održavamo radionice za djecu i predavanje u kojemu i odrasli mogu ponešto čuti i saznati o ovim fascinantnim divovima“, rekla nam je Brajković Relić.
Lanka je tom prigodom dobila tortu i slavljeničku pjesmu, a u manifestaciji su najviše uživali najmlađi.
Važnost obilježavanja Dana slonova
Slonovi su najveće kopnene životinje koje žive u složenim društvenim strukturama i komuniciraju putem niza zvukova i vibracija. Poznati su po svojoj izvanrednoj memoriji, suosjećanju i brizi za članove svoje grupe.
Kako je rečeno u sklopu predavanja, mnogo se može naučiti od njih te njihovu mudrost i strahopoštovanje kojim odišu žele prenijeti i na javnost.
Život na ovom planetu ne može postojati bez međusobne suovisnosti vrsta, pa tako i ljudske sa životinjskima. Otvaranje očiju za probleme koji su nam danas daleko, može nam pomoći da ti problemi sutra ne postanu preblizu.
Stoga su organizatori kroz Lanku prikazali osnove ponašanja, naravi i veličanstvenosti svih slonova u svijetu.
„Povećanjem veličina populacije na područjima afričkog i azijskog kontinenta dovelo je presijecanja staništa slonova, koji traže puteve hrane i vode. Slasni usjevi vrijednih poljoprivrednika privlačni su slonovima, no ljudima koji uzgajaju takve usjeve to predstavlja problem, te dolazi do neizbježnih sukoba između slona i čovjeka. Ukoliko se takve situacije pogledaju kroz prikladnu prizmu, mogli bi vidjeti da takav suživot uistinu može postojati te čak donositi boljitku društva. Osim povećanja populacije čovjeka, glavni razlozi opadanja broja slonova u prirodi su ljudska zabava i krivolov. Divlje životinje trebali bi prepustiti mjestu u kojem su najprominentnije, a to je divljina“, doznali smo tom prilikom.
Sveprisutni krivolov
Krivolov je svjetski poznata tema, a bjelokost cjenjenija od zlata stoga je potrebno napraviti dovoljno mnogo malih koraka kako bi došlo do potpunog istrebljenja takvih aktivnosti. Korištenje u svrhu zabave također nema pozitivnih ishoda za vrstu.
Zašto je onda poželjno imati određen broj jedinki slonova u zoološkim vrtovima? Afrički šumski slon kritično je ugrožena vrsta, a afrički savanski i azijski slon su ugrožene vrste. Ukoliko im se uništi stanište do takvih razmjera da je nemoguće njihovo preživljavanje u divljini ulogu preuzimaju upravo zoološki vrtovi. Naime, ako postoji dovoljna genetska raznolikost, odnosno broj nesrodnih jedinki u različitim zoološkim vrtovima u svijetu, takve jedinke možemo koristiti kroz program razmnožavanja, povećati ukupnu populaciju slonova, te ih u jednom trenu čak i vratiti u divljinu. Kroz zoološke vrtove možemo otvarati oči i educirati javnost o slonovima te ih primjerom navesti da se i sami dive ovim bićima, a time sami sebe potaknu o promišljanju i djelovanju prema boljoj budućnosti. Slonovi su u svojim staništima ključne vrste, što znači da omogućuju čitav niz vrsta da živi i opstaje samim svojim postojanjem u divljini.
Lanka naučena na boravak na Brijunima
Za Lanku bi, da ju se sada izmjesti u divljinu, to bilo kobno s obzirom da nije naučila na takve uvjete života. Kako kaže Brajković Relić, prošlost ne možemo mijenjati ali možemo učiti od nje.
No i sami smo se uvjerili kako timaritelji brižno skrbe za četiri tone tešku slonicu. To, osim zdrave prehrane i brige da se ne udeblja, uključuje i brigu o njenim noktima, zubima, koži, pa čak i zabavi…
Lanka jede puno povrća, nešto voća, granje (brst), mekinje, slamu, sijeno te pelete koji sadrže dodatne vitamine i minerale. Hrana se postavlja na različita mjesta u njenoj nastambi kako bi je potaknula na istraživanje i traženje hrane, a koriste se i zanimljivi rekviziti poput bova i lopti s rupama u koje se stavlja hrana.
Imaju vrlo blizak i srdačan odnos s njom i kažu da je jako zaigrana te se voli maziti, ali samo kad je ona za to raspoložena, a tada i prede. „Imamo velike kontrole veterinara, kako naših tako i vanjskih, i kažu da je ona s obzirom na godine stvarno u odličnom stanju – vesela, dobro izgleda, pazimo doista na svaki detalj“, kaže nam Brajković Relić te ističe kako Lanka ima najbolji mogući život s obzirom na to da ne živi na slobodi i u prirodi.
