Godina 1904. bila je za Pulu vrlo značajna godina – grad je bujao i razvijao se i te je godine Pula dobila tramvaj – čak šest godina prije Zagreba. Prema riječima dipl. ing. el. Livia Nefata, tajnika Društva Viribus Unitis, bio je to električni tramvaj koji je zaista za to doba bio čudo od tehnike.
Tramvaj je prometovao Pulom do pred Drugi svjetski rat kad je ukinut. Razlozi su, navodi Nefat brojni; grad je tada imao manje stanovnika nego u doba Austro Ugarske, a automobili su bili tek u začecima, pa je grad osim konja i kočija, imao samo tramvaj. No tu infrastrukturu nisu baš održavali te su se umjesto da moderniziraju tramvaj, odlučili za autobuse.
Izložba “PULSKI ELEKTRIČNI TRAMVAJ 1904.-1934. godine”
Izložba o pulskom tramvaju postavljena u tunelu Zerrostrase donosi uvid u zanimljivu povijest pulskog tramvaja koji je nekad bio glavno prijevozno sredstvo grada.
Izložba je otvorena sredinom 2019. godine povodom 115. obljetnice inauguracije pulskog električnog tramvaja i 85. godišnjice njegove posljednje vožnje.
Putem nje se može doznati kako je električni tramvaj do svoje zadnje vožnje 1934. godine povezivao najveći istarski grad kroz tri linije.
Za razliku od drugih hrvatskih gradova u kojima su tramvaje isprva vukli konji, pulski električni tramvaj je prvi koji je od početka pokretan na električni pogon. Ukupna dužina tramvajske pruge izgrađene do 1911. godine iznosila je točno sedam kilometara i 274 metra, a tramvajska remiza u kojoj su tramvaji bili smješteni nalazila se na Barakama, u današnjoj Revelanteovoj ulici.
Tramvaj je imao motorna pogonska kola, otvorene i zatvorene prikolice u kojima je bilo 40 sjedećih i 16 stajaćih mjesta. Svečana inauguracija tramvaja upriličena je 23. ožujka 1904. u devet sati ispred današnjeg Doma hrvatskih branitelja i tramvaj je uskoro postao ponos grada.
Uvođenje tramvajskog prometa bilo je rezultat socijalno-urbane i demografske ekspanzije Pule koja je 1880. godine imala 24.937, a već 1910. čak 57.755 stanovnika.
Izložba prati trasu kojom je išao pulski tramvaj, a Hrvatsko muzejsko društvo nagradilo je njezine autore Gracijana Kešca, Gordanu Milaković i Katarinu Pocedić za istraživački rad koji je rezultirao izložbom koju već godinama posjećuju brojni građani i njihovi gosti.
Tramvaj ponovo u Puli?
Prijedlog obnove tramvajske mreže Pule postepeno je „sazrijevao“ i postepeno se „formirao“ u nekadašnjem „Timu za obnovu tramvajskog prometa u Puli“, neformalna grupa entuzijasta u sastavu: Ivan Skol, Benjamin Kostešić, David Orlović i Livio Nefat.
Svoj konačni oblik dobio je u sklopu Udruge Akademija Zdravog Življenja – Pula, Zadarska 15. Ta Udruga bila je uključena u grupu raznih suradnika koja je sudjelovala u izradi „Strategije razvoja urbanog područja Pula za razdoblje 2021. do 2027. godine“ u sklopu ITU mehanizma. U tom obimnom dokumentu pod pojmom Održiv i dostupan javni prijevoz upisan je projekt Tramvaj“, navodi Nefat.
Dodaje kako je Udruga AZŽ bila uključena i u izradu drugog važnog dokumenta „Plan razvoja Grada Pule – Pola od 2020. do 2030.“ U tom dokumentu je u tablici br. 64. „Pregled strateškog projekta 12.“ naveden projekt Tramvaj.
„U oba strateška dokumenta je podlog gore navedeni projekt obnove tramvaja u našem gradu, ali koji zahvaća i druge lokalne jedinice, akronima “Tw” koji u osnovi predviđa djelomično korištenje postojećih željezničkih kolosijeka, a dijelom izgradnju novih dionica“, rekao je Nefat.
Smatra kako bi za Pulu bi to bilo jako korisno iz dva razloga: gužva u prometu bi se smanjila jer bi tramvaj preuzeo dio prometa. „Osnovna ideja je da se stvore dvije točke u kojima će se odvijati prijenos s automobila na javni promet, jedna na Mandraču na koji bi stizali ljudi iz Umaga, Poreča, Rovinja… Turisti bi se ljeti ondje zaustavili autom jer bi tamo bio veći parking nego današnji, te se ukrcali na tramvaj što bi bilo vrlo komotno“, smatra Nefat.
Drugi bi bio na Marsovom polju, Pragrandeu gdje bi dolazili ljudi iz Medulina, Banjola, Pomera i Premanture. To bi, kaže Nefat, bilo efikasno i sa stanovišta ekonomije jer bi tramvaj bio stalno pun.
„To bi bilo dobro i za potencijalno širenje pješačke zone grada, tramvaj bi na sebe preuzeo taj dio prometa i pješačka zona grada bi mogla biti šira; prostor kod Arene, Giardini itd. Uz to, Pula bi konačno postala grad na moru jer bi se tada za automobile zatvorio promet rivom koja bi imala restorane, kafiće i slično“, pojašnjava Nefat.
Postojeća infrastruktura
Jedan mali, ali značajan dio infrastrukture već postoji; tramvaj bi se mogao vratiti na kolosijek kod željezničke stanice i koristila bi se tračnica na rivi koja ide do Uljanika i kroz njega prolazi sve do tvornice cementa na Stoji.
Nefat pojašnjava da nam se nudi i dio na Valelungi gdje bi se pruga mogla širiti pa i prema Zračnoj luci, a to bi, dakako, sve bilo sinkronizirano i povezano.
„Jedan važan dio je i Muzil koji bi trebao, nadamo se ubrzo, proraditi“, naglašava.
U projektu “Tw” predviđeno je da širina kotača tramvaja bude kao što je i bila kod onih prvih tramvaja od 1904. godine kad je uspostavljena prva tramvajska linija Pule, pa do pred početak Drugog svjetskog rata kad je tramvaj ukinut, 1.435mm, tj. jednaka standardnom razmaku tračnica kao kod željezničkih kolosijeka.
Sudeći po prometnim gužvama tijekom turističke sezone koja se sad već produžuje i do kraja rujna, ovo rješenje moglo bi biti vrlo korisno, a usput zanimljivo i građanima i gostima Pule s obzirom na to da, uz Zagreb, tramvaj više ne prometuje po hrvatskim gradovima.
