Istarske su freske živa i autentična umjetnost i mnoge od njih nalaze se u crkvicama, crkva kao da nije bila gotova dok je majstori – slikari nisu ukrasili freskama. U Istri čak 150 crkvica krase te vrijedne zidne slike, a zahvaljujući Kući fresaka u Draguću one se nastoje popularizirati i obnavljati.

FOTO Kuća fresaka

U srednjem vijeku freske nisu bile puki ukras, bile su mnogo više od toga. Nepismenost, česta pojava u srednjovjekovnom istarskom selu, ublažavala se i freskama, štivom za nepismene. Seljanin se divio prikazima Krista, Bogorodice, Boga, molio se slici sveca zaštitnika crkve, župe i mjesta, ali i strahovao griješiti jer znao je da ga čekaju scene iz posljednjeg suda, opomene koje su slikari strateški postavili na zapadni zid, na izlazu iz crkve. Istarske su freske zapravo tekstovi prevedeni u slike, sadržaji razumljivi publici koja ih gledajući čita. Valja imati na umu da su tada seljani mahom bili nepismeni i nisu mogli čitati Bibliju pa su je iščitavali gledajući freske.

Obnova fresaka – vrijedan posao

Kako bi se očuvale i adekvatno prezentirale javnosti, freske se, sukladno sredstvima, redovito obnavljaju.

„Mi smo kao Kuća fresaka podrška restauracijama. Kad se Županija prijavljuje na natječaje za restauraciju kulturnih dobara, pišem elaborate. Na temelju njih prijavljujemo se na natječaj i dobivamo sredstva za restauraciju. To je važan element našeg djelovanja“, rekla nam je povjesničarka umjetnosti, voditeljica Kuće fresaka, Sunčica Mustač.

Uz to, prikuplja arhivske podatke iz cijele Europe koji se odnose na istarske freske i mogu pomoći pri restauracijama. Odlazi u Italiju i Austriju, gdje pronalazi i prevodi stare dokumente važne za daljnji rad na očuvanju zidnih slika.

„Surađujemo i s japanskim stručnjacima koji rade trijažu fresaka. Njihov tim pregledava stanje fresaka u crkvama, a zatim se izrađuje svojevrstan dokument s brojnim podacima o svakoj crkvi, na talijanskom i engleskom jeziku“, kaže Mustač.

Vladimir Torbica, pročelnik za kulturu i zavičajnost Istarske županije govoreći o obnovi fresaka rekao nam je kako se posljednjih desetak godina znatno intenzivnije radi na tome, među ostalim i zahvaljujući dostupnim izvorima financiranja. To su Ministarstvo kulture i medija RH te talijanska regija Veneto, koja svake godine dodjeljuje sredstva za obnovu jedne crkve i njezinih fresaka, u iznosu od oko 40.000 eura.

„U zadnje dvije godine radilo se na crkvi sv. Marije na Božjem polju, sad završavamo jednu jako veliku crkvu, onu sv. Marije kod groblja u Oprtlju, a uskoro ćemo kandidirati crkvu sv. Trojstva u Kašteliru“, navodi pročelnik.

Jedan od najvećih problema s kojima se susreću jest pronalazak majstora za taj izuzetno delikatan posao: „Jako ih je teško naći. Na razini države to radi Hrvatski restauratorski zavod, ali oni zbog puno posla to ne stižu odraditi pa smo orijentirani na talijanske majstore koje sad koristimo.“

Freske u Vižinadi obnavljala je radionica Roberto Rizzi, koja ima licencu, odnosno dozvolu konzervatora za rad na obnovi fresaka.

Crkva sv. Roka u Draguću, čija je unutrašnjost u potpunosti oslikana, za obnovu fresaka dobila je nagradu na državnoj razini.

FOTO Kuća fresaka

Izgrađena je početkom 16. stoljeća kad se u Istri pojavila kuga, a posvećena je sv. Roku jer se on tradicionalno smatrao zaštitnikom od kužnih bolesti. Odmah nakon izgradnje stanovnici Draguća dali su je i oslikati. Čitava je njezina unutrašnjost ispunjena freskama prizora iz Kristova života, eshatološkim prikazima te portretima svetaca i crkvenih otaca. Naslikana je i oltarna slika s likovima sva tri zaštitnika od kužnih bolesti; sv. Roka, sv. Sebastijana i sv. Fabijana.

Ples mrtvaca najrestauriranija freska

Jedna od najpoznatijih i najpopularnijih crkvi je ona sv. Marije na Škrilinah u Bermu koju krasi poznata freska Ples mrtvaca.

„Svi znaju za Ples mrtvaca jer je jedinstven. U cijeloj Europi postoji još jedan ciklus koji je potpuniji od njega, a on je i iznimno sačuvan“, napominje Torbica.

Povodom obilježavanja 550 godina od oslikavanja crkve svete Marije na Škrilinah u Bermu koja je potekla iz radionice Vincenta iz Kastva, 2024. godine Povijesni i pomorski muzej Istre postao je partner na projektu Terra Gothica Incognita.

„U sklopu projekta radimo 3D skeniranje crkava koje ima širu primjenu; bit će dostupna online za sve koje zanima, a ne mogu posjetiti neka mjesta ali bit će i od velike koristi i za stručnjake, konzervatore i restauratore. Naime, u slučaju da im se freskama u tim crkvama nešto dogodi imat će najbolju moguću dokumentaciju“, istaknula je Mustač te dodala kako se crkva u Bermu konstantno restaurira: „To je najrestauriranija crkva u povijesti ikad – nema razdoblja u kojima ona nije prošla nekoliko restauracija, konstantno se obnavlja“.

Kaže kako je to nužno jer je zidno slikarstvo jako osjetljivo i restauracija koja se provede ove godine, za 15 godina izgledat će kao da uopće nije rađena.

Prema riječima Mustač, na zidno slikarstvo utječe vlaga, freske su osjetljive i na neke mikroskopske pomake u toj atmosferi, u dizanju i spuštanju temperature, pa čak i na disanje posjetitelja.

Kad je o obilasku Plesa mrtvaca riječ, još uvijek se nastoji naći te održati ravnoteža između posjeta i održavanja freske, u njezinu konstantnu zaštitu je uključena i lokalna zajednica, Ministarstvo i Županija što dokazuju i arhivi koji govore da se svakih pet do deset godina po malo restauriraju oštećeni dijelovi ili oni dijelovi koje je nagrizao zub vremena.

Mustač kaže kako je sv. Marije na Škrilinah u Bermu najrestauriranija crkva u povijesti ikad – nema razdoblja u kojima ona nije prošla nekoliko restauracija.

Freske crkva sv. Barnabe i 20 godina nakon obnove u dobrom stanju

Iznimno vrijedne zidne slike čuvaju se i u drugim, manje poznatim crkvama. Jedna od njih je crkva sv. Barnabe u Vižinadi, romanička građevina iz 12. ili 13. stoljeća. Njezini zidovi oslikani su prizorima iz Kristova života.

Kako nam je objasnila Mustač, restauraciju tih fresaka izvela je ugledna radionica Lizzi iz Artegne, nedaleko od Udina. Freske su i nakon više od dva desetljeća od restauracije u dobrom stanju.

Crkva sv. Barnabe obnovljena je u nekoliko faza. Tijekom 2022. godine sanirani su zidovi, obnovljena pročelja i zamijenjena vanjska stolarija, dok su radovi na krovu i unutrašnjosti završeni početkom 2024. godine. Cilj obnove bio je zaštititi građevinu, a posebno vrijedne freske, od daljnjeg propadanja. Njezina kulturno-povijesna važnost potvrđena je i krajem 2025. godine, kada je Ministarstvo kulture i medija donijelo odluku o proglašenju crkve zaštićenim kulturnim dobrom.

Najstarija restauracija u Istri

Vižinada se može pohvaliti još jednim velikim kulturnim bogatstvom – crkva sv. Marije u Božjem polju udaljenim svega par kilometara od mjesta, čiju je obnovu također financirala regija Veneto.

Prema riječima Mustač, crkva i freske koje skriva datiraju iz 15. stoljeća, ali prema arhivskim zapisima, crkva je izgrađena na temeljima starije srednjovjekovne crkve i samostana koji su funkcionirali kao hodočasničko mjesto za odmor na putu prema Svetoj zemlji. Franjevci koji su se tamo nastanili su u 15. stoljeću naručili freske od Ivana iz Kastva.

„U toj je crkvi zabilježena najstarija restauracija u Istri, svod je restauriran u 18. stoljeću, 1720. godine ali tada još nisu znali da je i po zidovima sačuvan cijeli ciklus fresaka koji smo otkrili prije 15 godina“, kaže nam Mustač te pojašnjava da su na južnom zidu otkrili da ima još fresaka te su se one obnovile.

Iako je obnova fresaka delikatan, skup i dugotrajan posao, on nikada ne prestaje i svim se naporima nastoji kvalitetno odraditi. Kuća fresaka planira organizirati otvorena vrata te će ljubitelji zidnog slikarstva moći uživo gledati kako majstori fresko slikarstva rade na obnovi i očuvanju te vrijedne kulturne baštine.

Objavljeno uz financijsku potporu Agencije za elektroničke medije iz Programa poticanja novinarske izvrsnosti.