Centralna pčelarska manifestacija u Istri, a i šire, i ove je godine u Pazin privukla mnogobrojne posjetitelje. Na ovogodišnje, devetnaeste Dane meda stiglo je osamdesetak izlagača iz Hrvatske, Mađarske, Slovenije, Slovačke i Srbije.
Osim što promovira pčelinje proizvode, manifestacija ima i važnu edukativnu ulogu. Organizirana su stručna predavanja i okrugli stolovi s ciljem informiranja pčelara o tehnološkim novitetima i aktualnim izazovima u pčelarstvu.
Tonči Ferenčić, predsjednik Udruge pčelara Lipa Pazin, istaknuo je kako udruga kroz cijelu godinu organizira predavanja i radionice na kojima gostuju razni stručnjaci.
Pčelarstvo, kao i druge poljoprivredne djelatnosti, podložno je stalnim promjenama i izazovima. Upravo zato organiziramo edukativna predavanja kako bismo pčelarima omogućili praćenje suvremenih trendova, kazao je Milan Oplanić iz Udruge pčelara Lipa Pazin.
Pčelarstvo i turizam – izazovi i prilagodbe
Jedna od gorućih tema ovogodišnjeg sajma bila je prilagodba pčelarske djelatnosti sve većem razvoju turizma. Vlasnici kuća za odmor i apartmana često izražavaju nezadovoljstvo prisutnošću pčelinjaka u blizini smještajnih objekata, što otvara pitanje bolje regulacije prostora i suživota pčelarstva i turizma.
Broj turističkih ležajeva u središnjoj Istri u posljednjem desetljeću se utrostručio, dok broj pčelara i pčelinjaka ostaje gotovo nepromijenjen. Turizam se mora razvijati u skladu s poljoprivrednim sektorom kako bi ruralni prostor ostao održiv, naglasio je Oplanić.
Posebno je naglašena potreba za novom zakonskom regulativom koja bi bolje regulirala prostor i omogućila održivi razvoj pčelarstva i turizma.
Invazivne vrste – prijetnja ili prilika?
Jedna od tema koja je privukla veliki interes posjetitelja su invazivne vrste. Iako su mnoge od njih problem za ekosustav, pokazalo se da su istovremeno izvrsne medonosne biljke.
Danijela Poljuha iz Instituta za poljoprivredu i turizam u Poreču predstavila je projekt Recept za održivi suživot – invazivne vrste kao lijek i hrana, čiji je cilj promocija održivog suživota s invazivnim vrstama i njihovo korištenje kao jedan načinj njihove kontrole.
Iako su invazivne vrste štetne te se nalaze na popisu onih koje treba suzbijati i spriječiti njihovo širenje, one istovremeno predstavljaju vrijedne medonosne biljke. Zbog toga pčelari često dolaze u sukob sa zaštitarima prirode, koji zagovaraju njihovo uništavanje. Invazivne biljke mogu negativno utjecati na bioraznolikost i potiskivati autohtone vrste. No, s druge strane, njihov bogat nektarni potencijal pruža izvrsnu ispašu za pčele, i kao takve, zašto ih ne iskoristiti, pojasnio je Nediljko Landeka, predsjednik udruge pčelara Pula.
Posjetitelji su imali priliku kušati med od invazivnih vrsta koje su prisutne na području cijele Hrvatske. Predstavili su ih članovi Hrvatske udruge senzornih analitičara meda.
Ivan Kovač iz Hrvatske udruge senzorskih analitičara meda te aktualni predsjednik udruge pčelara Nektar iz Poreča, istaknuo je kako se u posljednje vrijeme sve više pažnje posvećuje novim vrstama meda.
Med od bagrema, poznat i kao akacija, dugo je bio ključna paša u ovom kraju, no posljednjih godina pojavile su se nove vrste meda. Prije desetak godina, dijagnosticiran je med od bršljana, što je bilo pravo iznenađenje jer se ranije smatralo da je bršljan štetna biljka. Međutim, otkrili smo da bršljan daje izvrstan med, koji sada nastojimo brendirati i promovirati, pojašnjava Kovač.
Dražen Lušić, predsjednik Hrvatske udruge senzorskih analitičara meda, istaknuo je važnost edukacije i senzorske analize za bolje razumijevanje meda koji se proizvodi u Hrvatskoj. Naša udruga već više od deset godina promiče kulturu konzumacije meda i educira ljude o različitim vrstama koje nastaju u Hrvatskoj. Ove godine, kao i do sada, nastojimo podići svijest o raznolikosti meda – u Hrvatskoj možemo proizvesti i do 30 različitih vrsta meda, ovisno o godini. Naša udruga nudi stručnu obuku kako za pčelare, tako i za potrošače, kazao je Lušić.
Teška godina za pčelare
Prošla godina za pčelare nije bila najbolja, količine meda bile su znatno manje zbog loših vremenskih uvjeta. Pčelar Goran Gržetić istaknuo je kako je sezona bila loša, a količine meda minimalne. Pošto pčelarimo stacionarno, imali smo izuzetno niske količine meda, gotovo ispod rentabilnosti. Na sreću, nešto meda nam je ostalo od prošle sezone, pa smo se uspjeli ‘pokrpati’ do kraja godine. Zbog toga smo morali odbijati kupce nakon Nove godine, kako bismo sačuvali zalihe i mogli doći na Dane meda, objašnjava Gržetić.
Unatoč lošoj godini kvaliteta meda nije upitna. Na 17. senzorsko ocjenjivanje meda pristigla su 32 uzorka meda od kojih je devet nagrađenih zlatnim odličjem, 16 srebrnim te 7 brončanim. Cvijetni med obitelji Štoković ocijenjen je kao najbolji među pristiglim uzorcima.
Darko Močibob, čiji je med ove godine najbolje ocijenjen u kategoriji bagremovog meda, kazao je kako je medenje vrlo osjetljivo, a za dobivanje sortnog meda potrebno je uložiti dodatni trud. Košnicu je potrebno temeljito očistiti od prethodnog meda, a ključna je dobra paša i povoljni vremenski uvjeti kako bi pčele u kratkom vremenu prikupile veće količine nektara. Nakon toga, kad med malo odleži u saću i sazrije, onda se izvrca.
Isto su nam rekli i ostali pčelari. Sebastijan Marić dodao je kako je važno održavati pčelinjak čistim te koristiti prirodne metode liječenja, poput oksalne kiseline, kako bi se izbjegla prisutnost štetnih tvari u medu.
Kad je u pitanju kvaliteta i porijeklo meda, potrošači su sumnjičavi jer se na tržištu često nalazi uvozni, ali i patvoreni med. Pčelari napominju kako je važno kupovati med od pčelara za kojeg su dobili preporuku jer puno je prekupaca koji im prave veliku štetu.
Europska oznaka izvornosti – jamstvo kvalitete
Sredinom prošle godine Istarski med dobio je europsku zaštićenu oznaku izvornosti, koja potrošačima jamči da je med proizveden isključivo na istarskom području, prema strogim tehnološkim pravilima. Zaštitu je inicirala Udruga pčelara Lipa Pazin, koja je prepoznala važnost brendiranja lokalnog proizvoda.
Zaštićena oznaka izvornosti donosi dodatnu vrijednost svakom poljoprivrednom proizvodu jer jamči njegovu autentičnost i kontroliranu kvalitetu, ističe Milan Oplanić. Kupci mogu biti sigurni da kupuju med proizveden po propisanim standardima i upravo na ovom području.
Sam proces certifikacije provodi specijalizirano tijelo koje kontrolira proizvodnju i uzorkuje med prije dodjele oznake. Tonči Ferenčić pojašnjava kako funkcionira certifikacija: Pčelari mogu odabrati hoće li zaštititi cijelu proizvodnju ili samo dio meda. Nakon provjere, proizvod dobiva oznaku izvornosti koja mora biti jasno istaknuta. To kupcima daje sigurnost da je med uistinu iz Istre.
Nacionalne staklenke
Osim europske oznake izvornosti, jamstvo kvalitete svakako su i nacionalne staklenke za med koje nisu u potpunosti zaživjele. Ipak, nekolicina pčelara odlučila se med plasirati isključivo u njima. Darko Močibob jedan je od njih.
Odlučio sam se za nacionalnu staklenku jer ona pruža dodatnu sigurnost. Stalno se priča o tome kako se u Hrvatsku uvozi i preprodaje strani med, a na ovaj način možemo dokazati da je naš proizvod doista domaći. Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu kontrolira svaku svaku sortu, a markice dobivamo prema prema količini koju izvrcamo, ističe Močibob.
