Svake godine, 3. ožujka, obilježava se Svjetski dan divljih vrsta kako bi se podigla svijest o važnosti očuvanja biljnih i životinjskih vrsta koje čine prirodnu ravnotežu našeg planeta.
Divlje vrste obuhvaćaju sve biljne i životinjske organizme koji žive u prirodi, izvan ljudske kontrole i domestikacije. Svaka divlja vrsta ima svoju ekološku ulogu i doprinosi ravnoteži ekosustava.
Tema Svjetskog dana divljih vrsta 2025. godine je „Financiranje očuvanja divljih vrsta: Ulaganje u ljude i planet”, naglašavajući važnost održivih financijskih rješenja za zaštitu prirode i dobrobit zajednica.
Očuvanje divljih vrsta ključno je za ravnotežu ekosustava i dobrobit ljudi. No, sve veći pritisci poput gubitka staništa i klimatskih promjena zahtijevaju inovativne pristupe financiranju zaštite prirode.
Prema službenim podacima iznesenim na web stranici World wildlife day Dana procjenjuje se da danas milijun vrsta prijeti izumiranje. Kako su divlje vrste bitne za život na planetu to povećava krizu na planetu za tri puta te ulaganje u njihovo spašavanje nikad nije bilo hitnije.
Uz to, više od pola GDP-a ovisi o prirodi, čineći da gubitak bio raznolikosti i povećava prijetnju financijskoj stabilnosti kućanstava diljem svijeta.
Svjetski dan divljih vrsta prilika je za pronalazak održivih rješenja.
Ulaganje u zaštitu prirode
Jedan od oblika ulaganja u zaštitu i očuvanje prirode su i istraživanja sastavnica prirode, pa smo razgovarali s magistrom geografije Lukom Meštrovićem o aktivnostima i istraživanjima koje Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode na području Istarske županije Natura Histrica provodi i u kojima sudjeluje s raznim partnerima.
„Natura Histrica provodi puno praćenja stanja tzv. monitoringa i ponekad, ovisno o financijama i dugoročnim planovima Ustanove, ugovaramo znanstvene i stručne institucije ili udruge za istraživanje pojedinih sastavnica prirode. Također, kada se ukaže prilika uključujemo se u istraživanja koja provode druge institucije kroz zajednički terenski rad, lokalnu podršku, pomoć oko organizacije i slično“, rekao nam je.
„Praćenja stanja koja provodimo se uglavnom vežu za zaštićena područja kojima upravljamo i raspoređena su kroz cijelu godinu. Naravno, vrhunac aktivnosti je u proljeće i ljeto, a prema kraju godine broj takvih aktivnosti se smanjuje“, dodao je Meštrović.
Izdvojio je samo neke od monitoringa koja provode.
Monitoring divljih vrsta
Svakako valja istaknuti zimsko prebrojavanje ptica vodarica, monitoring surog orla, bilježenje pojedinačnih nalaza ptica, monitoring ornitofaune unutar Posebnog ornitološkog rezervata Palud.
U suradnji sa Zavodom za ornitologiju HAZU u Natura Histrici organiziraju prstenovanje ptica unutar POR Palud, monitoring crvenokljunih čigri (Sterna hirundo) i morskih vranaca (Gulossus aristotelis) na zapadnoj obali Istre.
U suradnji sa Zavodom za ornitologiju HAZU pratili su kretanje crvenokljunih čigri pomoću GPS logera, a dvije i pol godine su pomoću GPS logera pratili kretanje mladog surog orla.
Koordiniraju praćenje stanja ušare (Bubo bubo) u Istarskoj županiji i okolici što je prema riječima Meštrovića jedan od boljih primjera građanske znanosti (citizen science).
Proveli su i istraživanje dupljašica i šumskih vrsta ptica unutar posebnog rezervata šumske vegetacije Motovunska šuma.
Kad je monitoring vodozemaca i gmazova u pitanju Meštrović izdvaja lombardijske smeđe žabe (Rana latastei) te bilježenje pojedinačnih nalaza ciljnih vrsta vodozemaca i gmazova.
„U pripremi imamo projekt eradikacije invazivnih vrsta kornjača iz lokvi na području Istarske županije“, najavio je.
Tu je i monitoring jadranske kozonoške (Himantoglossum adriaticum), rekognosciranje travnjaka koji su unutar prostorno – planske zaštite, monitoring Tommasinijeve merinke (Moehringia tommasinii), kartiranje invazivnih biljnih vrsta diljem Istarske županije.
„Prije nekoliko godina smo organizirali više predavanja i izložbi herbarijskih primjeraka invazivnih vrsta, ugovorili smo višegodišnje istraživanje gljiva unutar Posebnog rezervata šumske vegetacije Motovunska šuma, pratimo stanje sušaca i mrtvog drva unutar Motovunske šume“, naveo je.
„Kad je o podmorju riječ koordiniramo projekt ‘Očuvanje plemenite periske u Jadranskome moru’, a u suradnji s nekoliko stranih istraživačkih institucija proveli su preliminarna istraživanja Posebnog rezervata u Limskom zaljevu“, ispričao nam je Meštrović dodavši kako su ugovorili i višegodišnje istraživanje šišmiša na odabranim lokalitetima u Istarskoj županiji, pomoću foto-zamki prate sisavce unutar zaštićenih područja kojima upravljaju, a uz sve navedeno prate i stanje ciljnih vrsta leptira kataksa (Eriogaster catax), močvarnog okaša (Coenonympha oedippus) i močvarne riđe (Euphydryas aurinia), prate stanje invazivnog plavog raka (Callinectes sapidus), naveo je samo neke.
Daljinska istraživanja
Praćenje mladog surog orla GPS logerom više ne provodimo jer su uređaji prestali raditi, a sličnih aktivnosti više nemamo. Ali praćenje ptica i drugih organizama pomoću GPS logera je jedan od načina provedbe daljinskih istraživanja: „Postoje razne varijante ovisno o naprednosti tehnologije i mogućnostima samog uređaja, ali princip je više-manje uvijek isti. Uređaj se postavi na životinju, prikuplja podatke i onda na određeni način vi možete tim podacima pristupiti – ili putem nekakvog sučelja gdje se podaci šalju po unaprijed određenim intervalima ili koristeći neki antenski sustav koji se onda povezuje s uređajem i preuzima podatke dok je životinja u dometu“.
Njihovo praćenje surog orla je prvi primjer – uređaj je imao mali solarni panel, prikupljao je podatke i slao na platformu kojoj su pristupali putem interneta. Praćenje crvenokljunih čigri u suradnji sa Zavodom za ornitologiju je drugi primjer gdje zbog veličine ptice nije bilo moguće postaviti uređaj koji može sam slati podatke, pa su koristili antenu koja bi preuzimala podatke kad bi se ptica zadržavala u dometu antene.
„Primjera ima zaista mnogo i korištenje modernih tehnologija otvara vrata novim spoznajama o živom svijetu. Osim takvog načina praćenja, daljinska istraživanja se odnose i na korištenje satelitskih snimaka što se najčešće koristi za praćenje promjena u prostoru.
Recimo, promjena korištenja prostora (obradive površine, zarastanje, širenje izgrađenih površina…), mogu se takve snimke koristiti za kartiranje raznih tipova staništa…
Primjera ima mnoštvo, a budući da najlakše prevaljuju velike udaljenosti, najpoznatiji primjeri su praćenje migracije ptica i kretanja velikih zvijeri poput risa, vuka i medvjeda. „Ponavljam, napredak tehnologije je omogućio nova saznanja do kojih stariji istraživači nisu mogli doći samo kroz promatranje vrsta kad su ‘u blizini’“, rekao nam je Meštrović na kraju.
