Modeli održive participativne valorizacije europske kulturne baštine kroz transnacionalne mreže i kulturne rute tema su ciklusa radionica, predavanja i studijskih obilazaka kojima su se pulsko Sveučilište i Interdisciplinarni studij Kultura i turizam uključili u Dane europske baštine, kroz kolegije vezane za europsku baštinu i identitet, u suradnji s partnerima iz međunarodnih istraživačkih mreža i europskih kulturnih ruta.
Ciklus radionica stručnih predavanja i terenskih predavanja namijenjenih, prije svega mladima i studentskoj populaciji, započeo je u četvrtak, 17. listopada kroz predstavljanje aktualnih europskih projekata, kulturnih ruta i međunarodnih istraživačkih mreža vezanih za europsku dimenziju lokalne fortifikacijske i bivše vojne baštine te za mogućnosti njezine transformacije u prostore međunarodne kulturne i znanstvene suradnje, civilnih i mirovnih inicijativa, solidarnosti i interkulturnog dijaloga.
Središnja tema ovogodišnjih Dana europske baštine je „Baština koja povezuje – kulturne rute i mreže“, kojom se želi naglasiti važnost zajedničkih vrijednosti, povijesti i kulturne baštine koja trajno povezuje i umrežava pojedince i zajednice europskih naroda.
Otvarajući seriju predavanja na temu „Fortifikacijska arhitektura za kulturu mira – valorizacija srednjoeuropskih fortifikacija kroz kulturne rute i transnacionalne mreže“, profesorice Sveučilišta, Nataša Urošević i Kristina Afrić Rakitovac predstavile su aktualni projekt FORTIC – „From remains Of the war to the aRchiTecture of peace in cross-border area of Italy – Croatia“.
Prof. Nataša Urošević predstavila je mogućnosti valorizacije zajedničke europske baštine kroz europske programe poput Oznake europske baštine i Kulturnih ruta Vijeća Europe, istaknuvši da od 47 certificiranih ruta čak 21 prolazi Republikom Hrvatskom. Sveučilište je odnedavno član ugledne Sveučilišne mreže Europskkog instituta za kulturne rute što studentima omogućuje da sudjeluju u istraživačkim programima i europskim projektima te da odrađuju stručnu praksu u svim članicama ove ugledne institucije.
Prof. Kristina Afrić Rakitovac govorila je o mogućnostima inkluzivnog i participativnog održivog upravljanja fortifikacijama i bivšim vojnim zonama, navevši europske primjere dobre prakse. Voditelj Austrijskog društva za fortifikacije Volker Pachauer s TU Graz predstavio je austrougarske fortifikacije na Jadranu i ukazao na izazove njihovog očuvanja i održive valorizacije. Voditelj europske kulturne rute FORTE CULTURA Dirk Röder istaknuo je važnost europskog umrežavanja i promicanja kulture mira i suradnje kroz kulturne rute i istraživačke mreže.
Cilj je aktivnosti pokazati da participativno održivo upravljanje kulturnom baštinom kroz transnacionalno umrežavanje i suradnju može doprinijeti uravnoteženijem održivom urbanom planiranju i kvaliteti života lokalnih zajednica, postizanju ciljeva UN-ove Agende 2030 i Europskoga zelenog plana te europskih vrijednosti mira i demokracije. Putem razvoja europskih kulturnih ruta i suradnje s međunarodnim istraživačkim mrežama, želja nam je da nekadašnje vojno naslijeđe i fortifikacijski sustavi postanu novi europski kulturni koridori i prostori susreta za mlade Europljane, promičući kulturu mira, solidarnosti, građanskih inicijativa, uravnoteženoga kulturnog i društvenog razvoja, zajedničkoga europskog identiteta i međukulturalnog dijaloga.
Nakon zanimljivih predavanja, prisutni studenti i Puljani s velikim su zanimanjem obišli utvrdu Sv. Mihovil u sveučilišnom kampusu i prodiskutirali njene buduće moguće namjene, složivši se da je studentima trenutno najpotrebniji multimedijalni kulturni centar, odnosno studentski klub.
