Akcija pošumljavanja opožarenog dijela šume Drenovica koju je organizirala Šumarija Pula uspješno je održana 23. studenog uz pomoć pulskih izviđača.
Hrvatske šume osigurale su 300 sadnica hrasta crnike kako bi se područje nedaleko Marsovog polja u Puli koje je u tri navrata gorilo 2022. godine, obnovilo.
Kako nam je rekla Irena Mišković iz Šumarije sadnice su stare dvije godine, riječ je o autohtonoj vrsti, a s obzirom da se radi o šumi u urbanom području, djelatnici Šumarije su uklonili dosta izgorjelog drveća i odlučili posaditi nova.
Kako nam je ispričala Mišković, neki su se žitelji toga područja bunili što uklanjaju izgorjela debla, međutim ona ne bi opstala. Uz to, uklonili su ih 30, a posadit će ih čak 300.
Sadnice se sade u tulijevoj cijevi jer ona na sebi ima rupice da se spriječi preveliko strujanja zraka, štiti sadnicu od mraza i stvara mikro klimu koja joj omogućava da opstane. „Veći je uspjeh sadnje kad se sadi u tulijevu cijev, a usput sadnice štiti od napada divljih svinja kojih ima mnogo. Ona se poslije kad sadnica naraste makne“, pojasnila nam je.
Naime, divlje svinje iskopaju i cijev iskopaju skupa sa sadnicom, a bez tulijeve cijevi sadnicu bi odmah pojele.
Njegovanje sadnica
„S obzirom da smo mi te sadnice posadili mi ćemo ih i njegovati te će se one koje su se osušile i mijenjati i područje oko njih će se njegovati da one dobiju što bolji start, a kad su u tulijevim cijevima bar se vidi gdje je sadnica. Njega sadnica provodi se par idućih godina, one se obilaze i po potrebi se popravlja i namješta cijev koja zna pasti, a treba stajati ravno i uspravno. Provjerava se je li se sadnica primila, je li je iskopala svinja i slično“, rekla nam je Mišković.
Uz to, kolci uz koje se sadi znaju istruliti pa ih mijenjaju to je, kaže, dugoročno gledano zahtjevan i skup rad ali je lijepo sanirati opožareno područje.
S obzirom da je to područje park šuma koja se nalazi u naselju obnavljaju je, inače se na tako maloj površini možda nema ni potrebe saditi jer bi se to tokom godina zatvorilo, ali kako se radi o urbanoj šumi i ljudi tu prolaze, oni su maknuli tu drvnu izgorjelu masu i sade novo drveće.
Mišković kaže kako se sadi u jesen jer je veći uspjeh sadnje. Naime, proljetna sadnja u zadnje vrijeme ne funkcionira baš najbolje zbog užasno vrućih ljeta i velike suše. Može se saditi sve dok tlo nije zamrznuto, a jesen je idealna za to.
Lakša je prilagodba sadnice koja je stara dvije godine nego one koja ima sedam, osam godina i već je veća, pa je posadite je u šumu gdje se mora izboriti za sebe
Veća je šansa da se sadnica stara dvije godine bude otpornija nego sadnica koja je duži period rasla u rasadniku – bude joj jako veliki šok i onda se stavljaju mlađe sadnice i tulijeva cijev – bolje od ovoga im ne možemo priuštiti.
Pošumljavanje i na Valdebeku
Inače, Hrvatske šume zaslužne su i za pošumljavanje područja Valdebeka čija šuma je gorila u puno većem obimu. Ondje su, doznajemo od Mišković, već posadili pola od planiranih 7000 sadnica hrasta.
„Tamo su nešto teži uvjeti, kamenitije je područje i brdovito, ondje često puše. No pojavio se samonikli bor, pa se nadamo da će se prirodnom i našom obnovom tamo šuma obnoviti“, izjavila je.
Sve sadnice i njihova njega financiraju Hrvatske šume.
