Poljoprivrednici s područja južne Istre, u sklopu projekta Biodinamička proizvodnja, vitalna hrana i regenerativna poljoprivreda, posjetili su kolege u Sloveniji kako bi se upoznali s biodinamičkim metodama proizvodnje. Projekt provodi LAG Južna Istra, a cilj je edukacija poljoprivrednika o biodinamičkim principima, regeneraciji tla te stvaranju održivih sustava proizvodnje hrane.
Edukacija za zaštitu bioraznolikosti
„Glavni fokus je zaštita bioraznolikosti kroz valorizaciju i očuvanje tla. Organiziramo predavanja i surađujemo s vrhunskim stručnjacima kako bismo poljoprivrednicima pružili potrebna znanja,“ istaknula je Iva Pamić iz LAG-a Južna Istra. Dodala je kako južna Istra već ima biodinamičke proizvođače, iako su oni još uvijek samozatajni.
U sklopu edukacije, polaznici su imali priliku naučiti o osnovama biodinamike, tehnikama i certifikacijama potrebnima za stjecanje Demeter standarda, međunarodno priznatog certifikata biodinamičke poljoprivrede. Praktična znanja prikupili su posjetom gospodarstvima u Sloveniji koja se bave biodinamičkom proizvodnjom.
Što je biodinamika?
Biodinamička poljoprivreda holistički je i ekološki pristup uzgoju hrane, temeljen na učenjima dr. Rudolfa Steinera iz 1920-ih. Cilj biodinamike je revitalizacija tla i stvaranje humusa kako bi se omogućio rast vitalnih biljaka koje daju kvalitetne proizvode. Prema riječima Dijane Posavec, ravnateljice Centra dr. Rudolfa Steinera, biodinamika nudi zdraviji pristup proizvodnji hrane, a Hrvatska sada ima bolje uvjete za certificiranje i podršku proizvođačima.
„U Hrvatskoj imamo prvih petnaestak proizvođača u procesu prelaska na biodinamičku poljoprivredu. Osim toga, velik broj ljudi bavi se biodinamikom za vlastite potrebe,“ istaknula je Posavec.
Primjeri iz Slovenije
U Sloveniji je tradicija biodinamičke poljoprivrede duga, a sustav udruženja poljoprivrednika omogućuje razmjenu znanja i iskustava. Biodinamički vinogradari, poput Zmaga Petriča iz Ajdovščine, ističu kako je biodinamika vraćanje prirodi i tradicijskim metodama uzgoja, ali uz pomoć moderne tehnologije.
„Naš cilj je revitalizacija zemlje i proizvodnja zdravih, čistih i aromatičnih vina. Biodinamička proizvodnja traži više rada, ali rezultati su kvalitetni proizvodi koji pronalaze svoje mjesto na tržištu,“ rekao je Petrič.
Matej Korenika, proizvođač vina i maslinovog ulja, istaknuo je kako je kvaliteta proizvoda znatno porasla otkad je prešao na biodinamiku. „Iako su prinosi nešto manji, proizvodi su vrhunske kvalitete, što potrošači sve više prepoznaju,“ zaključio je Korenika.
Istra prepoznaje potencijal biodinamike
Na području LAG-a Južne Istre tek je nekoliko biodinamičkih proizvođača, no interes raste. Maslinari i vinari poput Alana Castelicchia i Doriana Šegote žele proširiti svoje ekološke prakse na biodinamiku kako bi dodatno valorizirali proizvode i osigurali održivost svojih gospodarstava.
„Tržište sve više traži biodinamičke proizvode, osobito strani turisti. Vidimo potencijal u ovoj grani poljoprivrede, koja ne samo da nudi kvalitetne proizvode, već i očuvanje okoliša,“ zaključuje Castelicchio.
Projekt biodinamičke proizvodnje u južnoj Istri važan je korak prema održivom razvoju poljoprivrede u regiji. Edukacija i primjeri dobre prakse poput onih u Sloveniji inspiracija su lokalnim poljoprivrednicima da krenu putem biodinamike, pridonoseći očuvanju prirode i proizvodnji hrane visoke kvalitete.
