Pulsko je podmorje sve čišće i u njemu se s godinama nalazi sve manje smeća. Dobre su to vijesti koje su donijeli sudionici velike eko akcije provedene 16. rujna u Gortanovoj uvali u Puli.
Dokaz je to da se sustavnim eko akcijama tijekom godina ipak može dovesti do promjena.
Naime, 28. godinu za redom održana je eko akcija čišćenja pulskog akvatorija i priobalja, u organizaciji Turističke zajednice Grada Pula i Zajednice tehničke kulture, kojoj su se tijekom godina pridružili i Hrvatski Crveni križ – gradsko društvo Crvenog križa Pula i Grad Pula, PU Istarska i Hrvatske ratna mornarica.
U akciju uključeno oko 80 osoba
Akciju čišćenja podmorja koordinirao je Ronilački savez Istarske županije uz sudjelovanje dvadesetak ronioca iz deset istarskih klubova te još pedesetak građana koji su čistili priobalje.
Sudjelovali su civilni ronioci klubova s pulskog područja, ronioci interventne policije iz Pule, specijalne jedinice iz Rijeke i ronioci hrvatske ratne mornarice, koji su čistili podmorje na području od Mornara preko Gortanove uvale pa sve do Valkana, dok su brojni volonteri skupljani smeće po obližnjoj šumici.
„Manje je smeća iz godine u godinu i mislim da ove akcije imaju više vrijednosti što djeluju na svijest ljudi da ne zagađuju okoliš, nego što se smeća izvadi iz mora, tako da smo zadovoljni“, rekao nam je nakon dvosatne akcije čišćenja podmorja Aldo Verbanac, tajnik ronilačkog saveza Istarske županije.
Dobrim smatra što ima jako puno mladih ljudi koji pomažu u čišćenju i s obale i u moru, pa i obližnje šumice jer oni svoja iskustva sigurno prenose na druge tako da ima sve manje zagađivanja, što djeluje na svijest među mladima.
Velik problem otpad s ribarskih brodica
Ipak, Verbanac kaže kako je u nekim dijelovima podmorje još uvijek dosta onečišćeno. I to u dijelovima gdje su usidrene brodice jer s njih ljudi nesmiljeno bacaju smeće. Ljudi koji su vani s barkama, kojima je more život i kojima je more kruh, u stanju su pustiti smeće, što je doista zabrinjavajuće.
„Ondje gdje se sidre ribarske brodice uvijek imamo što čistiti jer oni u more bacaju smeće koje uhvate u ribarske mreže“, ističe Verbanac.
Iz iskustva kaže kako je podmorje često zagađeno upravo najgorim otpadom – puno je staklenih boca i plastičnih vrećica. Boce su vječne i njih valja vaditi iz mora, što ronioci neumorno rade, dok se plastika uslijed utjecaja sunca, valova i vjetrova usitnjava i pretvara u mikroplastiku koja u moru izazova probleme jer je ribe često zamijene za hranu. Kontaminirana riba se tako nađe i na stolu ljudi koji je onda takvu konzumiraju.
Gortanova uvala puno čišća nego nekad
No da pomaka ipak ima i da se svijest građana diže potvrđuje i iskustvo Viktora Lazarića iz Kluba podvodnih aktivnosti Uljanik koji već 15 godinama sudjeluje u ovakvim eko akcijama. „Ima velikog poboljšanja, akcije su svakako tome pridonijele. Današnja akcija pokazala je da je more u Gortanovoj uvali prilično čisto, puno čišće nego što je bilo prije petnaest, dvadeset godina što znači da ljudi sve više ekološki razmišljaju i sve manje bacaju boce i gume u more“.
Razgovarali smo i s Mariom Ribicom iz Centra za podvodne aktivnosti Pula koji je osnovan je 1965. i najstariji je klub u Istri te među najstarijim u bivšoj Jugoslaviji. Trenutno je klub s najviše članova i s najviše članova sudjeluje po raznim aktivnostima po Istri.
„Svake godine se osposobi deset, dvadeset novih ronioca, te se konstantno radi na dodatnim osposobljavanjima članova. Tijekom godine sudjelujemo u dosta eko akcija. Otpada konstantno ima ali se zbog konstantne i dugogodišnje eko aktivnosti vidi pomak u količini otpada i svijesti građana“, kaže Ribica i napominje da nije svugdje ista situacija ali je vidljivo da su područja gdje je povećana turistička i gospodarska aktivnost više onečišćena.
„S obzirom da su područja koja su najviše onečišćena u obalnom, plićem dijelu obale, na eko akcijama sudjeluju apsolutno svi članovi kluba, a pogotovo novi članovi početnici“, dodaje.
Skupljeno tri kubika otpada
Uz ronioce u akciji su sudjelovali volonteri Crvenog križa Pula koji su sakupljali otpad na priobalju, a vreće s izronjenim otpadom odlagali su na suho, koje su potom pokupili djelatnici Pula Herculanee.
Ove godine prikupljeno je tri kubika otpada. U moru je bilo automobilskih guma i manja količina uglavnom sitnog otpada, dok je na priobalju uglavnom sakupljena veća količina sitnog otpada poput limenki i boca bačenih u grmlje koje, nažalost, služe kao zamjena za kante za smeće.
Uzmemo li u obzir da se ranijih godina za ovakvih akcija skupilo i do šest kubika smeća, razloga za optimizam ima, iako je još puno takvih akcija i podizanja svijesti kod građana ali i turista, pred nama.
Na žalost, crna predviđanja UN-a još iz 2017. godine govore kako će, ne prestanemo li koristiti plastične vrećice i bacati ih u okoliš, do 2050. godine u vodama širom svijeta biti više plastike nego ribe. A prema riječima Irene Burba iz Zelene Istre plastici treba čak 400.000 godina da se razgradi u prirodi! Po svemu sudeći, velik je to problem na kojem još itekako trebamo raditi.