Mnogočetinaši iz razreda Polychaeta široko su rasprostranjeni u svim morskim staništima, od plitkih voda pa sve do najvećih dubina. Najgušće su naseljeni na muljevitom i pjeskovitom morskom dnu. U svijetu je do danas otkriveno oko 9000 vrsta, a od toga u Jadranu čak 764 vrste.

Prema načinu života tradicionalno su podijeljeni na pokretne (Errantia) i nepokretne (Sedentaria). Kožasti perjaničar (Sabella spallanzanii) pripada nepokretnoj, sjedilačkoj skupini čiji pripadnici žive u kožnatim ili vapnenim cijevima (tokovima) čvrsto pričvršćenim za morsko dno. Izdvaja se svojim šarenim vijencem škrga na prednjem dijelu tijela pomoću kojih diše i hvata čestice hrane iz morske vode.

FOTO: Marinko Babić

Kožasti perjaničar, bez sumnje je jedan od najprepoznatljivijih članova sedentarne skupine mnogočetinaša. Živi u kožastoj cijevi sivkaste boje prekrivenoj česticama mulja i često bogatog obraštaja. Njegovo tijelo, cilindričnog oblika, sastoji se od 100 do 300 kolutića, dosežući dužinu od čak 50 centimetara te promjera od 8 do 10 milimetara. Škržni vijenac na prednjem dijelu tijela, sastavljen od spiralno poredanih škržnih niti u dnu spojenih kratkom opnom različitih je boja. Prošaran je bijelim, smeđim, žutim ili ljubičastim mrljama i linijama.

FOTO: Marinko Babić

Rasprostranjenost i stanište

Kožasti perjaničar rasprostranjen je u vodama Jadrana, Sredozemlja, Sjevernog mora, Atlantika, Indijskog i Tihog oceana. Ova vrsta živi pričvršćena za stjenovito morsko dno, ali možemo ga pronaći i na raznim drugim čvrstim podlogama, predmetima i konstrukacijama ili uvučenog u sediment gdje se hvata za čvrstu podlogu. Nastanjuje dubine do 40 m, a živi pojedinačno ili u grupama od nekoliko primjeraka.

FOTO: Marinko Babić

Životni ciklus kožastog perjaničara

Odvojenog spola, ženka kožastog perjaničara može proizvesti više od 50 000 jajašaca tijekom sezone parenja. Planktonske larve se nakon vanjske oplodnje, nakon otprilike dva tjedna, talože na morsko dno. Metamorfoza se odvija desetak dana kasnije.

FOTO: Marinko Babić

Uloga u morskom ekosustavu

Kožasti perjaničar nije samo estetski upečatljiv, već igra i ključnu ulogu u morskom ekosustavu. Hrani se bakterijama, zooplanktonom, fitoplanktonom i suspendiranim česticama organske tvari, koje hvata škrgama. Rubovi škrga osjetljivi su na svjetlost i na najmanji podražaj životinja ih brzo uvlači u cijev. Ova vrsta otporna je na zagađenje pa se često može pronaći u lučkim područjima te u blizini kanalizacijskih ispusta gdje kao filtrator ima značajnu ulogu u pročišćavanju mora.

FOTO: Marinko Babić

U Sredozemnom moru i Jadranu kožasti perjaničar se lovi i koristi kao mamac za lov orada, što bi moglo dovesti do ugrožavanja pojedinih populacija te vrste. S druge strane, perjaničar je u Australiji i Novom Zelandu alohtona vrsta koja se natječe za hranu i prostor s domaćim filtratorskim vrstama.

FOTO: Marinko Babić

Ovaj tekst sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.