Zbog ekstremnog pritiska, nekontroliranog broja posjeta i uništavanja stanišnih uvjeta, županijska ustanova Javna ustanova Natura Histrica i Grad Pula prisiljeni su u ovoj 2025. godini primijeniti aktivne mjere zaštite unutar i oko evidentiranog speleološkog objekta – Golubove špilje u Puli.

FOTO: Bojan Prusac

Donijeli su stoga stroga pravila, zabranu i kazne.

Naime, kako su javili iz Natura Histrice, suočeni s ugrožavanjem zaštićenih životinjskih vrsta, ali i s ugrožavanjem ljudskih života, a posebno s obzirom na teško ozljeđivanje kupača na prenapučenom lokalitetu, županijskoj Javnoj ustanovi Natura Histrica i Gradu Pula-Pola nije ostavljena druga mogućnost osim provesti zabranu posjećivanje špilje u svim oblicima. Ova je Odluka donesena nakon pomne analize stanja i sastanaka na kojima su sudjelovali predstavnici nadležnih stručnih službi Istarske Županije i Grada Pule-Pola tijekom jeseni protekle godine.

Nadzor nad navedenim speleološkim objektom bit će pojačan i kontinuiran te će se kažnjavati svi koji se ne budu pridržavali zabrane ulaska.

Propisane novčane kazne za postupanje protivno odredbama Odluke o redu na pomorskom dobru Grada Pula-Pola za pravne osobe iznose od 600,00 do 1.300, eura, a za fizičke osobe iznose od 50,00 eura do 260,00 eura.

FOTO: Bojan Prusac

Propisana novčana kazna, sukladno Zakonu o zaštiti prirode, za pojedinačni ulazak fizičke osobe u speleološki objekt iznosi 132,00 eura, dok za pravne osobe propisane su novčane kazne u iznosu između 3.300,00 do 26.500,00 eura.

Spilje objekti od posebnog interesa

Speleološki objekti prema Zakonu o zaštiti prirode od posebnog su interesa za Republiku Hrvatsku te je posjećivanje dopušteno isključivo imatelju koncesijskog odobrenja za posjećivanje ili dopuštenja za istraživanja.

Speleološki objekt spada u europsku mrežu važnih područja za očuvanje vrsta i staništa Natura 2000. Špilja je označena kao „Preplavljena ili dijelom preplavljena morska špilja“ (8330) i štiti se zbog stanišnih vrijednosti strogo zaštićenih vrsta, kao što je i sredozemna medvjedica.

FOTO: Bojan Prusac

U špilji obitavaju razne vrste zakonom zaštićenih šišmiša. Iako golubovi nisu zaštićeni, i oni u špilji od pamtivijeka imaju svoje stanište.

Sve to ugrožava ogroman nekontrolirani pritisak posjetitelja u ljetnim mjesecima koji je eskalirao proteklih godina zbog atraktivnosti same lokacije koja se nekontrolirano promovira putem društvenih mreža.

Navala i masovnost posjetitelja s mora i kopna te neodgovorno i opasno ponašanje za prirodna staništa ali i same posjetitelje, primorali su županijsku ustanovu JU Natura Histrica i Grad Pula-Pola da aktivnim mjerama zaštiti ovaj lokalitet od daljnjeg ugrožavanja – čak i pod cijenu nerazumijevanja dijela javnosti i pod cijenu otpora onih koji Golubovu špilju gospodarski iskorištavaju bez valjane osnove.

„Suočavali smo se s postavljanjem nedozvoljene rasvjete kojom se mijenjaju stanišni uvjeti špilje, penjanjem po zidovima špilje, onečišćavanjem vode uslijed prekomjernog broja ljudi, nestručnim, neodgovornim i opasnim rukovanjima plovilima te velikim količinama otpada na žalu na dnu špilje“, kažu iz Nature Hisrice.

Napominju i da je u više navrata, analizom mora unutar špilje, utvrđena povećana količina crijevnih enterokoka i bakterije Escherichia coli te je lokacija povremeno zdravstveno neprihvatljiva za kupanje iako ono unutar lokaliteta nikada nije bilo dozvoljeno. No kupača je, unatoč tome, bilo mnogo.

FOTO: Bojan Prusac

Stanje u ljetnim mjesecima postaje kritično i nužne su stroge mjere zaštite!

Posljedice enormnog pritiska su i nekontrolirano skladištenje kajaka na žalu na dnu špilje, opasnost koju kajaci usred masovnog obilaska i nestručnog rukovanja predstavljaju za kupače, međusobni sukobi iznajmljivača kajaka i sukobi s kupačima, nepoštivanje pravila korištenja pomorskog dobra i prava kupača, postavljanje privezišta i privezivanje brodica ispred špilje suprotno pomorskim zakonima, kao i prekomjerno stvaranje mikroplastike uslijed trenja kajaka o obalu te nepoštivanje Odluke o redu na pomorskom dobru Grada Pula-Pola.

Prema postignutom dogovoru između nadležnih stručnih službi Istarske županije i Grada Pula – Pola, Grad Pula-Pola nastavit će provoditi redovne ophodnje na predmetnom području te utvrđivati i sankcionirati sve osobe koje se ne pridržavaju odredbi Odluke o redu na pomorskom dobru Grada Pula-Pola kao i odredbi Odluke o komunalnom redu.

Slijedom svega navedenog, razvidno je da je stanje neodrživo i zahtijeva beskompromisno provođenje mjera zaštite!

Bezobzirni kupači

Već niz ljetnih sezona na području Golubovih stijena svakodnevno ima na stotine kupača, kajaka, privatnih brodica i komercijalnih brodova s gostima. Dolaze i penjači, ronioci, znatiželjnici i avanturisti.  

Osim što je Golubova špilja, kao i okolno područje, samo po sebi svojevrsni geološki fenomen, špilja je odavno poznata i kao pogodna lokacija za gniježđenje više vrsta ptica. Uz to, istraživanja su pokazala da se u njoj nalaze i kolonije šišmiša, a jedno je i od rijetkih staništa na ovom području koje je pogodno i za sredozemnu medvjedicu koja je upravo ovu špilju koristila prije nekoliko godina. Zbog svega toga, špilja je zaštićena kao dio ekološke mreže Natura 2000 i to prema Direktivi o staništima (HR5000032) i prema Direktivi o pticama (HR1000032).

Članak 104. Zakona o zaštiti prirode kaže: „Zabranjeno je oštećivati, uništavati i odnositi sige, živi svijet speleoloških objekata, fosilne, arheološke i druge nalaze, odlagati otpad ili ispuštati otpadne tvari u speleološke objekte, kao i provoditi druge zahvate i aktivnosti kojima se mijenjaju stanišni uvjeti u objektu“.

FOTO: Bojan Prusac

„Prirodu treba štititi, čuvati, ali i naći rješenja za održivi suživot s njom. Ako se to ne može, onda treba upotrijebiti sva raspoloživa zakonska sredstva i načine kako bi ispunili ciljeve očuvanja“, naglašava Buttignoni.

I iz Zelene Istre ističu kako treba više naglašavati da je to područje dio ekološke mreže na području mikrolokacije Galebovih stijena u uvali Mužilj.

„Ondje obitavaju vodomar, crnogrli i crvenogrli plijenor, dugokljuna čigra u statusu zimovalica te morski vranac i crvenokljuna čigra u statusu gnjezdarica. Ondje su pješčana dna trajno prekrivena morem, preplavljene ili dijelom preplavljene morske špilje te dobri dupin, a aktivno je i stanište šišmiša. Neosporno je da se sada svakodnevno ugrožava ovo područje i time krši zakon!“, naglašava predsjednica Udruge Zelena Istra, Irena Burba.

Nadajmo se da će donesena zabrana i visina kazni biti dovoljno upozorenje za sve one avanturiste željne istraživanja da daju prirodi malo mira i uživaju u ljetnim radostima na mjestima gdje je ne ugrožavaju.