Sve veći broj maslina u punom rodu, istarskim maslinarima, posebice uljarima donose probleme. Osim nedostatka radne snage čemu se na neki način svi prilagođavaju, problem stvaraju i ostaci od prerade maslina. Iako to zapravo ne bi trebao i ne bi smio biti problem, jer radi se o vrlo vrijednoj sirovini.
Prema riječima Marina Krapca, s Instituta za poljoprivredu i turizam u Poreču, Istra se suočava s kontinuiranim rastom maslinarske proizvodnje, a nusproizvodi iz prerade postaju sve prisutniji. Ne možemo govoriti o otpadu; to su vrijedni nusproizvodi koji zahtijevaju sustavno rješenje, ističe Krapac. S obzirom na trend rasta maslinarstva u Istri, taj će problem zbrinjavanja biti još izraženiji.
Edukacija i inovacije za održivo maslinarstvo
A kako bi se došlo do rješenja, znanstvenici s Instituta za poljoprivredu i turizam u Poreču, aktivno su se uključili u projekt Circolive temeljem kojeg će doprinijeti razvoju programa usavršavanja stručnjaka u području kružnih poslovnih vještina u sektoru maslinarstva.
Karolina Brkić Bubola, voditeljica projekta Circolive ističe kako je je ključ u edukaciji i uspostavi novih praksi. Projekt Circolive, koji provodi Institut za poljoprivredu i turizam iz Poreča zajedno s partnerima iz Portugala, Italije, Grčke i Španjolske, ima za cilj uspostaviti transnacionalne kurikulume za edukaciju maslinara o valorizaciji ostataka. Nužno je povezati znanstvene i obrazovne institucije s dionicima u maslinarskom sektoru, ali i uskladiti zakonodavne okvire za primjenu održivih praksi, govori Brkić Bubola.
Provedba projekta započela je u veljači 2024. godine, a trajati će tri godine. Trenutno se provodi istraživanje koliko ostataka i na koji se način ostaci nakon prerade maslina mogu iskoristiti.
Kroz projekt Circolive traže se optimalni modeli za valorizaciju nusproizvoda maslinarske proizvodnje prilagođeni specifičnim potrebama Istre. Istra se suočava s velikim izazovima kada je riječ o obogaćivanju tla organskom tvari, budući da su tla u regiji većinom siromašna organskom tvari. Osim komine maslina, pažnju treba posvetiti i ostacima od rezidbe, koji se mogu koristiti kao vrijedno organsko gnojivo, ističe Krapac.
Izgradnja centara za obradu komine
Ezio Pinzan, pročelnik za poljoprivredu Istarske županije ističe kako se Istra već godinama suočava s izazovom iskorištavanja nusproizvoda maslinarske proizvodnje – komine i rezidbenih ostataka. Aktualni projekt Circolive ima ključnu ulogu u edukaciji maslinara o mogućnostima iskorištavanja nusproizvoda. Pinzan napominje da već postoje tehnologije i primjeri iz drugih mediteranskih zemalja koje se mogu primijeniti i u Istri. Plan je omogućiti cjelovito iskorištavanje ostataka, uključujući izgradnju jednog ili više centara za obradu, ovisno o distribuciji komine i preradi maslina, dodaje.
Takvi centri mogli bi služiti za valorizaciju komine u energetske svrhe, proizvodnju komposta ili drugih proizvoda. Kompost koji ostaje nakon prerade možemo vratiti u maslinike, obogatiti tlo humusom i tako osigurati održivost naše proizvodnje, zaključuje Pinzan.
Projektom se nastoji stvoriti sustav koji će omogućiti ne samo rješavanje izazova zbrinjavanja, nego i iskorištavanje punog potencijala vrijednih sirovina, čime se doprinosi održivom razvoju maslinarstva u Istri. Istarski uljari već su započeli s odvajanjem košćica koje se koriste za grijanje dok se komina većinom odlaže, kompostira i koristi kao gnojivo.
Istarski maslinar, Sandi Chiavalon ističe kako komina, ako se ne koristi predstavlja problem, dolazi do nagomilavanja i mogućeg izvora zagađenja za okoliš. U našoj uljari već se odvaja koštica koja se koristi za grijanje. Samim time smanjuje se količina ukupne mase nakon prerade za 10 do 13 posto. Preostalu kominu mi kompostiramo i vraćamo natrag u maslinik, pojašnjava Chiavalon i dodaje kako postoje izazovi sa zakonodavne strane. Još uvijek nema jasnih zakonskih okvira koji reguliraju uvjete korištenja komine, što ponekad izaziva medijske interpretacije da se radi o zagađenju, iako to nije točno. Komina nije otpad, nego vrijedan nusproizvod poljoprivrede, ističe Chiavalon.
Peletiranje komine
Jedno od mogućih rješenja za zbrinjavanje komine je njeno peletiranje i korištenje kao energenta.
Martin Valić iiz tvrtke J.T. Energy pojašnjava kako njihov pristup fokusira na korištenje komine kao energenta. Sustav je osmišljen tako da uklanjamo vlagu iz komine, čime je smanjujemo na razinu prikladnu za kompaktiranje u obliku peleta, objašnjava Valić. Za razliku od drugih proizvođača koji kominu pretvaraju u gnojivo, ovaj proces rezultira materijalom čija je biorazgradivost u potpunosti eliminirana, što ga čini učinkovitim energetskim resursom.
Pelet od komine predstavlja rješenje za višestruke izazove. Ne samo da smanjuje ukupnu masu nusproizvoda, već nudi mogućnost upotrebe kao gorivo za grijanje ili druge energetske namjene.
U sklopu drugog projekta, na Institutu se provodi istraživanje kompostiranja komine u biorektorima. Marko Černe, s Instituta za poljoprivredu i turizam, pojašnjava kako sustav funkcionira. Pilotni bioreaktori opremljeni su kompresorom za upuhavanje zraka, što omogućava optimalnu aeraciju i bolju razgradnju materijala. Uz to, miješalica unutar bioreaktora povremeno okreće sadržaj, čime se dodatno povećava prozračnost.
Cilj ovog sustava je ubrzati proces kompostiranja, koji inače traje između šest i osam mjeseci. Testiranjem različitih kompostnih smjesa, znanstvenici su postigli značajne rezultate. Kombinacijom komine maslina s dodacima poput ovčjeg gnoja ili uree, uspjeli smo ubrzati razgradnju i povećati učinkovitost procesa, dodaje Černe.
Ovaj pristup predstavlja značajan iskorak prema održivoj valorizaciji nusproizvoda maslinarstva. Kompostiranje u kontroliranim uvjetima bioreaktora ne samo da smanjuje vrijeme razgradnje, već rezultira i kvalitetnim kompostom koji može obogatiti siromašna tla.
Riješenje problema ostataka iz maslinarstva u teoriji je vrlo jednostavno, međutim iz nekih razloga još uvijek nije u potpunosti provedivo.
