Jesen je idealna za duge šetnje, boravak na svježem zraku, istraživanje šuma. Učka sa svojim uređenim staza nudi izbor za svakoga, a nas je privukla jedna posebno uređena staza. Želite li spoj s kulturom, mjesta za predah i hranu za dušu, Land art staza „Stražica – Sapačica“ idealna je za to.
Dužine je oko šest i pol kilometara sa blagim usponima i padinama, pa je mogu bez problema proći i oni s manje kondicije kao i djeca, a šetnja će trajati oko dva i pol, tri sata.
Posebno zanimljivo tijekom boravka na stazi jest otkrivanje punktova s instalacijama savršeno uklopljenih u okoliš. Naime, ta kružna staza spoj je umjetničkih zahvata u obliku umjetnosti u krajobrazu, tzv. Land Art, i prirodnih ljepota Ćićarije, njezinih južnih predjela oko litica Stražice i pašnjaka Sapaćice. Staza počinje i završava oko 150 metara od Poklona cestom prema Veloj Učki.
Povezanost čovjeka i prirode
Vodeća misao staze, koja je idejni projekt umjetnika Borisa Pecigoša, razvijanje je svijesti o značaju povezanosti čovjeka i prirode. Čovjek je, bez obzira na otuđenost i užurbanost današnjeg načina života, neodvojivi dio prirode. Iako samim svojim postojanjem utječe na prirodu i mijenja je, može naučiti zastati, osluhnuti tišinu, udahnuti svježi zrak. Radovi postavljeni na ovu stazu podsjećaju na važnost uživanja u prirodi i bivanja u trenutku.
Umjetnost na tlu je u današnje vrijeme vrlo raznolik umjetnički izričaj. Radovi nastaju u prirodi od prirodnih materijala nađenih na licu mjesta, npr. kamen, šljunak, zemlja, trupci, grane, lišće, snijeg, voda… Ponekad se unose i umjetni materijali. Oslikavanje stijena ekološkim bojama, što je slučaj kod nekih radova na ovoj stazi, naziva se rock art. Radovi umjetnosti na tlu stoje na otvorenom, smješteni dalje od civilizacije, ostavljeni da se mijenjaju i raspadaju pod utjecajem prirodnih sila i to je ono što ih čini zanimljivim – svaki put kad prođete stazom oni će bit drugačiji.
Umjetnost u krajobrazu je umjetnički pravac koji se pojavio 1960-ih godina u Americi, no, prvi špiljski crteži, megaliti, geoglifi i petroglifi plemenskih naroda pokazuju da je čovjeku od davnina svojstveno ovakvo izražavanje.
Umjetnički radovi s porukom
Ovi land art radovi nose poruku pozitivnog utjecaja čovjeka na prirodu i bioraznolikost. Pašnjaci na Učki nisu nastali prirodno već tisućljetnim djelovanjem čovjeka, krčenjem šuma i ispašom ovaca. Kroz vrijeme se ustabilio novi ekosistem s livadnim biljkama i životinjama. Zbog osebujne i bogate flore i faune travnjaci predstavljaju značajan spremnik bioraznolikosti živog svijeta.
Autor je svojim radovima htio dati razne poruke. Primjerice, ukazati na djelovanje ljudskih ruku koje je ostavilo pozitivan utjecaj na bioraznolikost prirodnog svijeta ili pak upozoriti na negativan utjecaj čovjeka na prirodu.
Naime, po izlasku iz impozantne šume pune zelenih gorostasnih stabala na zeleni proplanak, u oko će vas „ubosti“ trasa plinovoda i dalekovoda, a tu su i odašiljači te radar na vrhu Učke, antena na obližnjem Crkvenom vrhu, u blizini je cesta, a točno ispod land art staze prolazi tunel Učka koji spaja Istru i Kvarner.
Lokve – žarišta bioraznolikosti
Staze su opremljene i informativnim tablama pa tako saznajemo kako je područje parka prirode Učka siromašno površinskim vodenim tokovima. Uglavnom su bujičnog karaktera te u sušnim razdobljima presušuju. Na području Parka zabilježeno je oko 40 krških lokvi.
Prolazeći ovu stazu naići ćete na lokvu koja je okupljalište divljih životinja poput srna, jelena, divljih svinja, lisica, vukova i medvjeda koje dolaze na pojilište i ispašu.
Lokve su u prošlosti imale važnu ulogu kao pojilišta za stoku. Danas su prepuštene propadanju jer se sve manje ljudi bavi stočarstvom. No lokve i njihovo održavanje važne su za očuvanje bioraznolikosti jer je uz njih vezan bogat svijet vodenog i močvarnog bilja te vodenih beskralješnjaka.
Na ovoj stazi čeka vas i Veli vidikovac s divnim pogledom na Istru, na geomorfološki spomenik prirode kanjon Velu dragu i glavni masiv Učke. Neka vam to bude dodatni poticaj da se odvažite na avanturu obilaska Učke i prepustite njenim čarima.
