Rano jutro, Mošćenička Draga, dan se budi, turisti još nisu pohrlili na plažu, a jedino koga se vidi vrijedni su ribari, pripadnici svih generacija. Ribari, more, brodovi… Sve to čini vrijednu maritimnu baštinu toga, po mnogočemu jedinstvenog kraja.
Naime, područje Općine Mošćenička Draga predstavlja jednu od prepoznatljivih turističkih destinacija Opatijske rivijere. Svojom raznolikošću i izravnim spojem mora i planine pruža izvrsne mogućnosti za razne aktivnosti – kako na moru, tako i na kopnu.
Osim prekrasnih plaža, krajolika te mnogobrojnih mogućnosti za aktivni turizam, ono što je usko povezano s Mošćeničkom Dragom i okolicom je stoljetna tradicija pomorstva i ribarstva pa se tako zvukovi s mora šire i do „Kuće od mora”- interpretacijskog centra ribarske i pomorske baštine, koji će vam otkriti mnoge zanimljivosti na temu ribarstva, pomorstva i tradicionalne brodogradnje.
Ribarska i pomorska baština na području općine Mošćenička Draga predstavlja značajan dio identiteta stanovništva i njenoj je prezentaciji posvećena posebna pažnja. Tako osim „Kuće od mora“, u samom centru mjesta postavljena je i izložba na otvorenom, pa i park za najmlađe koji je tematski osmišljen.
Važnost valorizacije
Zbog čega je za Općinu Mošćenička Draga važna prezentacija i valorizacija maritimne baštine upitali smo prof. dr. sc. Roberta Mohovića koji aktivno sudjeluje u projektima popularizacije pomorske znanosti i struke, a inače predaje na Pomorskom fakultetu u Rijeci.
„Dok je prijenos znanja, vještina i dobrih praksi kao dio tradicije iz generacije u generaciju tekao bez većih intervencija i osviještenosti da se doista čini nešto što je važno za održanje zajednice, ubrzane promjene načina života, naročito u 20. stoljeću dovele su do prekida tog stoljetnog tijeka. Zbog toga je naš zadatak najprije bio prepoznati one važne elemente naše tradicije kao vrijednu baštinu koju trebamo sačuvati, ali i koju s ponosom možemo predstaviti drugima te se, naposljetku, pobrinuti da je živimo u novom kontekstu 21. stoljeća“, istaknuo je.
Kako je rekao, ribarska i pomorska baština, iako ne jedini, jedan su od najznačajnijih identiteta njihove zajednice. „Osnivanjem Katedre Čakavskog sabora općine Mošćenička Draga i Radne grupe za proučavanje pomorstva i ribarstva, a kasnije i Ekomuzeja Mošćenička Draga sa sastavnicom Štorija od mora s interpretacijskim centrom Kuća od mora značajan je iskorak kojim se ribarsku i pomorsku baštinu ovog kraja nastojalo, nipošto u cijelosti, ali ipak jednim dobrim dijelom, objediniti na jednome mjestu“, rekao je.
Samom činjenicom da su stvoreni uvjeti postojanja prostora, otvorena je i mogućnost nadogradnje sadržaja koji se u tom prostoru izlaže i interpretira. „U turističkom mjestu kao što je Mošćenička Draga u ljetnim se mjesecima broj stanovnika gotovo utrostruči. Brojni posjetitelji i turisti sve su zahtjevniji i željni novih iskustava. Uobičajeni sadržaj kao što su more i plaža ostaju aduti primorskih mjesta, međutim nisu uvijek dovoljni. Sadržajem kakav je predstavljen u Kući od mora obogaćuje se turistička ponuda mjesta, no ona ne bi trebala biti samoj sebi svrha. Prije svega lokalna zajednica je ta koja interpretacijski prostor treba osjetiti kao svoj. Na neki se način osnivanjem tog prostora treba „odužiti“ njoj jer življenjem prikazanih tradicija, lokalna zajednica, ljudi koji je čine, omogućuju da se one pokažu drugima. Ako se lokalna zajednica može poistovjetiti s prikazanim i interpretiranim sadržajem, znak je dobro obavljena posla i zalog da će i dalje biti dio programa kojima se lokalna kulturna baština i tradicija nastoje održati, pokazati i prenijeti“, naglasio je Mohović.
Kuća od mora
U Interpretacijskom centru ribarske i pomorske baštine Kuća od mora, smještenom iznad rive u Mošćeničkoj Dragi, susrest ćete teme ribarstva, mora i podmorja, tradicijske brodogradnje, pomorstva i mornarskih vještina, predstavljene kroz muzejski postav i multimedijalnu prezentaciju.
Stalni muzejski postav proteže se i na rivu u Mošćeničkoj Dragi, gdje se živući ambijent luke uključuje u interpretaciju. Osim informativnih ploča, ovdje su i predmeti koji se koriste u pomorskim aktivnostima, kao što su sidra i replika jarbola manjeg jedrenjaka te privezane barke raznih vrsta, a posebno mjesto pritom imaju drvene barke tradicijske gradnje. Ovime se ostvaruje koncepcija ekomuzeja u koji su uključena i svakodnevna zbivanja na rivi: uplovljavanje i isplovljavanje barki, ribari sa svojim aktivnostima, ribarnica, i sl.
Draška riva
Draška je riva mjesto gdje se odvija svakodnevni život ribara, čije su barke ovdje privezane. Ona je „živo srce“ Kuće od mora, svojevrsni postav na otvorenom. Ovo je mjesto susreta posjetitelja, turista i lokalnih ljudi kroz tradiciju koja se živi. Turistima je posebno zanimljivo pratiti pripreme i odlazak ribara i ribarskih brodova na svakodnevni posao, kao i dočekivati ih ranom zorom.
Pred Kućom od mora, na rivi, na šesnaest interpretativnih ploča prikazana je povijesti i sadašnjost draške rive i razvoj luke, kao i informacije o malim barkama Kvarnera, ribarskim brodovima, načinima ribolova i posebnostima mora i podmorja ovoga kraja.
Uvala ispred Mošćeničke Drage korištena je za prihvat plovila od davnina. U jednoj ispravi iz 1784. godine spominje se luka Sveta Marina (porto detto S. Marina). U drugoj polovici 19. st. Mošćenička Draga dobiva prvu izgrađenu obalu (riva), od peškarije do današnje Kuće od mora. Novo pristanište, Vela riva, otvoreno je 1914. godine. Od tada se luka proširuje i nadograđuje krajem 1930-ih, krajem 1950-ih, zatim prema jugu 1964. i 1988. godine, kad je proširena sve do korita potoka, da bi 2021. godine završila nadogradnja prema sjeveru.
Istezalište
Prije izgradnje luke, draška plaža protezala se sve do izvora slatke vode, gdje se danas nalazi ribarnica, peškarija. Ondje je pred kraj 19. st. izrađen prvi dio kamene rive te uređen izvor vode na kojemu su napravljena perila za pranje odjeće. Za vrijeme druge faze izgradnje rive od 1912. do 1914. iznad perila izgrađena je ribarnica.
Na peškariji su najčešće žene prodavale ribu draških ribara. Većinu ulovljene ribe odvozili su i prodavali na ribarnicama u Lovranu, Opatiji, Rijeci, Labinu i Puli, a u prvoj polovici 20. st. čak i u Trstu. U Mošćeničkoj Dragi ostajalo je samo nešto plave ribe, a „mali ribari“ su prodavali svoje ulove od mreža, vrša i parangala.
Ondje su se okupljali ribari prije izlaska na more, sklanjali od kiše, a po buri i jugu čekali poboljšanje vremena te nadzirali barke u luci. Na kamenim stolovima ribarnice ješkali su se parangali. To je bilo mjesto ribarskih priča, ponekad svađa i raznih pošalica.
Mošćenička Draga svakako je divan kraj za posjetiti u bilo koje doba godine, bilo da ćete samo prošetati, bilo da ćete obići Kuću od mora ili se pak počastiti u nekom od restorana hvaljenim ribljim delicijama.
