U sklopu manifestacije Mali festival baštine dr. sc. Alka Starac iz Arheološkog muzeja Istre održala je predavanje „Što su otkrila arheološka istraživanja kod Gradske knjižnice i čitaonice u Puli?“
Kako je rekla, spomenuti festival prilika je da se prisjetimo na arheološka bogatstva koja imamo u Puli.
U svome izlaganju govorila je o bogatom arheološkom nalazištu smještenom odmah pored Gradske knjižnice i čitaonice, gdje se oslikava pulska povijest kroz razna razdoblja u dijelu antičkog grada sjeverno od ceste koja je spajala vrata sv. Ivana s forumom. Površina od četiri tisuće četvornih metara nastala je 1873. godine kao unutrašnje dvorište pješadijsko-artiljerijske kasarne, a kopalo se u dubinu osam metara. Za 38 radnih mjeseci, od ožujka 2005. do lipnja 2009., iskopana su 43.473 predmeta, koji pripadaju razdoblju dugom tri tisuće godina, od početka željeznog razdoblja histarske kulture pa sve do 20. stoljeća.
Moderna tehnologija za istraživanje
Dr. Starac podsjetila je na požar koji je 2002. godine na tom mjestu uništio skladišnu zgradu bivše Manufatture tabachi, odnosno Tvornice duhana, koji su Talijani izgradili unutar kruga austrijske kasarne. Nakon što je teren očišćen i izravnan, pojavili su se investitori koji su tu namjeravali izgraditi garažu, a kopanje je rezultiralo bogatim arheološkim nalazima.
Prema nalazima istraživanja, kao i prema drugim saznanjima, tu su obuhvaćeni brojni graditeljski slojevi: histarski, rimski, kasnoantički, srednjovjekovni, novovjekovni, sloj austrougarskog razdoblja i onaj 20. stoljeća.
„U istraživanju je korištena laserska 3d tehnologija, koja je omogućila detaljno snimanje guste mreže zidova te vrlo precizno smještanje u prostor svih nepokretnih struktura, apsolutnih visina i vrlo točnih mjera. Na temelju takvog preciznog lociranja u prostoru izgrađeni su crteži, presjeci, tlocrti prema fazama, koje je onda bilo potrebno nadopuniti arheološkim stratigrafskim slojevima i crtežima nalaza kao što su npr. slojevi amfora ili stratigrafski slojevi u presjecima“, ispričala je dr.Starac.
Neočekivani nalazi
Arheolozi su očekivali su da će naići na najstariji gradski bedem, za razliku od kasnijeg srednjevjekovnog bedema koji se pružao obalom, kao i na crkvu Sv.Teodora sa samostanom, ali pronašli su puno više: nastambe iz Histarskog razdoblja, rimsko svetište, hram s dvorištem i trijemom te terme iz rimskog razdoblja u cijelom istočnom sektoru.
U zapadnom dijelu pronađen je i jedan domus, bogata rimska kuća i ranokršćanska crkva unutar tlocrta veće crkve sv. Teodora koja je na njenim ostacima izgrađena. Našle su se i druge kasno antičke građevine i još puno manje značajnih građevina iz razdoblja kasnog srednjeg vijeka koje su uglavnom predstavljale degradaciju postojećih građevina.
„Ono što je bilo potpuno iznenađenje, osim raznih stambenih zgrada i infrastrukture poput kanalizacije i vodovoda za koje smo pretpostavljali da ćemo na njih naići, bile su javne rimske terme i rimski hram za koje se pojma nije imalo da su postojali u Puli, kao i ranokršćanska crkva sa svojim okružjem koja je također bila potpuna nepoznanica, jer je nestala s lica zemlje prije 15. stoljeća, prije nastanka prvih mapa, crteža i karti grada Pule“, istaknula je.
Razni predmeti
Dr. Starac predstavila je svaki pojedini nalaz, rekavši kako je na području ispod dvorišta rimskog hrama pronađeno desetak ognjišta i temelja histarskih kuća i pripadajuće keramike poput lonaca, vrčeva, urni, histarskih ali i importiranih s italske obale Jadrana, fibula i raznih drugih predmeta za opću uporabu.
Pronađeno je datirano od 10. do 1. stoljeća prije Krista, što ukazuje da je postojao kontinuitet histarskih naseobina u tom vremenskom razdoblju. Kuće su bile jednostavne, imale su pod od priklesane žive stijene i nabijene zemlje, temelji su bili poduprti nizom kamenih blokova, zidovi izrađeni od tzv. lijepa- pruća oblijepljenog zemljom koje su u uglovima nosili balvani, a na nekim su mjestima pronađeni su i utori za grede koje su nosile krovnu konstrukciju koja je najvjerojatnije bila prekrivena slamom.
Pronađeno je i veće ognjište iz 1. st.prije Krista s ostacima žrtava paljenica i kanalom koji je služio za izljeve žrtvene tekućine, što je doveo do zaključka da je riječ o kultnoj građevini, porušenoj s osnivanjem Colonie Pole, na što ukazuje crni sloj gorenja koji je datiran oko 41.g prije Krista, plus-minus 30 godina.
Sloj vapna koji je pronađen ukazuje na početak gradnje rimskog svetišta preko tog objekta, najvjerojatnije posvećeno Herkulu, jer je na jednom vapnenskom kamenu pronađena uklesana Herkulova toljaga (slična onoj na Herkulovim vratima). Naime, bilo je uobičajeno da Rimljani svoja svetišta grade na zatečenim sakralnim objektima, kako bi sačuvali svetost tog područja.
U rimskom domusu otkriveni su podni mozaici, a zanimljivo je da vrata WC-a nisu bila zatvorena jer se tamo odlazilo kolektivno. Zahod je imao klupe za sjedenje duž stijena i odvodni kanal koji je ispirao otpadne vode te peć koja ga je grijala.
U termama je pronađen i kultni prostor posvećen boginji zdravlja Salus.
Kuće iz histarskog razdoblja bile su jednostavne, imale pod isklesan od žive stijene i nabijene zemlje, temelji su bili od niza kamenih blokova, zidovi od pruća oblijepljenog sa zemljom, a nađeni su i utori za grede da nose krovnu konstrukciju sačinjenu od slame.
Kuća se vodom snabdijevala s krova koja se skupljala u peristil koji je vjerojatno imao vodospremu. Nađeno je i puno detalja poput fresaka iz doba cara Augusta, kad je kuća građena.
Mnogobrojne amfore
Velik broj pronađenih rimskih amfora, njih preko 2100, u kasnijem je razdoblju korišten za drenažu i općenito je pronađeno čak 43.473 različitih artefakata iz svih nabrojanim razdobljima.
Amfore su bile složene u nekoliko redova, ispod razine podova, naopako okrenutih jer je najjači dio amfore bio zabijen u zemlju. Složene su neravno, ponekad nagnute da usmjeravaju vodu u određenim pravcima.
Zanimljivo je i da je pored crkve Sv. Teodora pronađeno groblje na kojem su otkriveni mahom ženski kosturi, što potvrđuje da su u samostanu pored crkve živjele Benediktinske opatice. Pronađen je veći broj grobova s ukupno 80-tak osoba, većinom žena iz samostana koji se smjestio na ostatku rimskog hrama.
U dvorištu su pronađeni ostaci kotača za mljevenje maslina.
Nađena je i veća količina keramike koju su koristile Benediktinke od 14. do 18. st., poput lijepih tanjura iz Italije, Španjolske i Valencije.
„Sada je to nalazište zatrpano, ovdje se planirala graditi garaža, no nadam se da će u budućnosti ti vrijedni nalazi biti prezentirani javnosti jer je zbilja nevjerojatno puno toga ovdje pronađeno što zaslužuje da bude predstavljeno“, zaključila je dr. Starac.
