Kuća fresaka uređena je i otvorena 2015. godine u Draguću i od onda je ugostila mnoge posjetitelje, turiste, školarce, znanstvenike i umjetnike. Djelovanje Kuće malim je dijelom ograničeno na sam Draguć, a puno većim na mjesta gdje se zidne slike zaista nalaze, jer je uglavnom riječ o kulturnoj baštini “in situ”
„Godine 2017. upravljanje Kućom preuzeo je Povijesni i pomorski muzej Istre pa se uređen prostor počeo koristiti za domaće i strane izložbe na temu fresaka, konferencije, seminarske dane o kulturnoj baštini Istre, radionice o izradi zidnih slika buon fresco tehnikom i boravak restauratora koji rade na restauraciji obližnjih crkava, konzervatora, znanstvenika svih profila i vrsta koji imaju veze sa zidnim slikarstvom“, rekla nam je Sunčica Mustač, voditeljica Kuće fresaka.
Stalni informativni postav
Kako bi se istarske freske još više približile širokoj publici, 2021. godine u Kući freska otvoren je svojevrsni stalni postav s informativnim sadržajima prilagođenim svim uzrastima bez potrebe većeg prethodnog znanja, koji se prostire po cijelom prizemlju i prvom katu, dok je rezidencijalni dio na drugom katu i dalje otvoren za korištenje i boravak.
Kuća fresaka tako na jednom mjestu približava posjetiteljima jedan od najvrjednijih dijelova istarske sakralne i kulturne baštine. Naime, na vrlo maloj površini Istre sačuvano je više od 150 lokaliteta sa zidnim slikama najrazličitijih stilova, prizora i vremena nastanka. To je više nego dovoljan razlog da se to bogatstvo na adekvatan način valorizira i prezentira.
„Uz samu Kuću koju vodim tu je terenski rad koji obavljam i koji čini veći dio mog posla te iziskuje ogroman trud. Kuća služi kao info centar za turiste, mjesto za simpozije i prezentacije onoga što radimo, primjerice promocije knjiga o freskama, ona je polazišna točka za turiste, škole, za neko daljnje istraživanje, no mnogo se toga što radimo događa izvan nje“, pojašnjava Mustač.
Terenski rad i istraživanje
„Mi smo kao Kuća fresaka podrška restauracijama – kad se Županija javlja na natječaje iz područja restauracije kulturnih dobara ja pišem elaborate i na temelju njih ulazimo u natječaj i dobivamo sredstva za restauraciju. To je važan element našeg djelovanja“, govori nam.
Uz to, Mustač skuplja arhivske podatke koji su po cijeloj Europi, a odnose se na istarske freske te su od velike pomoći kod novih restauracija. Tako odlazi u Italiju ili Austriju i pronalazi te prevodi stare dokumente od velikog značaja za daljnji rad na očuvanju fresaka.
„Surađujemo i s japanskim stručnjacima koji rade trijažu fresaka. Naime, njihov tim pregledava stanje fresaka u crkvama i onda se radi tzv. skeda s brojnim podacima i informacijama o svakoj crkvi, na talijanskom i engleskom jeziku“, kaže nam Mustač.
Njen posao obuhvaća i rad na monografijama koje uključuju lokalitete s freskama, a sadržavaju i ono što rade konzervatori, podatke o restauriranim crkvama i freskama te ih potom prezentiraju u Kući.
Kad instrumenti „siđu“ s fresaka
U organizaciji Kuće fresaka organiziraju se i koncerti u sakralnim prostorima koji čuvaju srednjovjekovne freske, a tijekom izvedbe, glazbenici kombiniraju priču o razvoju srednjovjekovnih instrumenata i svirku na instrumentima koji su dijelom kopije prema prikazima s fresaka.
Replike izrađuju Dario Marušić i Marko Kranjac koji uz Ednu Strenju sviraju na koncertima kako bi ih predstavili publici i dočarali njihov izvorni zvuk.
„Kao rezultat tih koncerata izlazi nam i knjiga, a održane koncerte smo snimali kako bi i oni koji ih nisu mogli slušati uživo, čuli i vidjeli o čemu je riječ“, rekla nam je.
Govoreći o prikazu instrumenata na freskama, Mustač ističe crkvu sv. Antuna u Žminju u kojoj je najstariji prikaz instrumenata u ovom djelu Europe, iz 14 st.: „Tih instrumenata više nema, a ondje je detaljan prikaz njihove izrade i na temelju toga se mogu raditi njihove rekonstrukcije, što je od izuzetne važnosti“.
Za sve zainteresirane, a među njima su udruge, turisti, djeca i umirovljenici, u Kući fresaka održavaju se radionice izrade fresaka pod vodstvom majstora fresko slikarstva, Harija Vidovića. Susret započinje razgledavanjem crkava sv. Elizeja i sv. Roka, a nastavlja se u Kući gdje polaznici, koristeći pigmente, žbuku i vlastitu kreativnost, stvaraju freske. Na kraju radionica svaki polaznik odlazi kući s vlastitom freskom.
Svake godine u Kući fresaka održi se i jedna izložba kako bi se predstavili umjetnici. Krajem veljače u planu je velika izložba i izdavanje kataloga, za kraj projekta Terra Gotica Incognita koji se bavi očuvanjem, zaštitom i promocijom ove pomalo zanemarene kulturne baštine.
U planu su i pokazne radionice u crkvama kako bi posjetitelji na licu mjesta vidjeli restauracije fresaka.
„Sve što sam navela tek je dio onoga što radim kao voditeljica Kuće fresaka. Aktivnosti i planova je mnogo, a interes za obilaskom same kuće doista je velik – imamo puno upita pojedinaca, poziva turističkih agencija, a mnogi koriste dolazak i za obilazak Draguća te šetnju obližnjim šumama i mjestima“, zaključila je Mustač.
