Svake godine, 3. ožujka, obilježava se Svjetski dan divljih vrsta. Ovaj dan ne samo da slavi bogatstvo prirode koja nas okružuje, već nas i podsjeća na hitnost u zaštiti divljih životinja i njihovih staništa.
Ako istaknemo da je na svijetu trenutno čak milijun ugroženih vrsta, ne čudi da su Ujedinjeni Narodi 2013. godine 3. ožujka proglasili Svjetskim danom divljih vrsta. Od tada pa do danas taj je dan postao dan kad cijeli svijet slavi divlje vrste i sveukupnu bioraznolikost na Zemlji. Edukacijom javnosti o važnosti očuvanja i zaštite svih vrsta na Zemlji, nastoji se povećati svijest svakog pojedinca o važnosti očuvanja svake vrste kao nezamjenjivog kotačića u lancu sveukupne bioraznolikosti.
Značaj Svjetskog dana divljih vrsta
Svjetski dan divljih vrsta služi kao podsjetnik na hitnu potrebu poduzimanja radnji za zaštitu ugroženih vrsta i njihovih staništa. Podižući svijest o prijetnjama s kojima se suočavaju divlje vrste, taj dan pomaže mobilizirati podršku naporima za očuvanje i promicati održive prakse koje mogu pomoći u očuvanju bioraznolikosti našeg planeta za buduće generacije.
Prema podacima UN-a, 50.000 divljih vrsta zadovoljava potrebe milijardi ljudi diljem svijeta. Jedan od pet ljudi na svijetu oslanja se na divlje vrste radi zarade i hrane. Iako se čini iznenađujuće, kaktusi, morske alge, žirafe, papige i hrastovi su skupine ugroženih vrsta.
U Hrvatskoj se može pronaći bogatstvo divljih vrsta flore i faune zbog raznolikosti staništa koje obuhvaća. Tako se na području Hrvatske mogu naći divlje vrste kao što su ris, smeđi medvjed, vuk, divlja svinja, jelen, srna i mnoge druge vrste sisavaca.
Što se tiče ptica, Hrvatska je dom mnogim vrstama ptica grabljivica poput orla krstaša, sokola, škanjca i sova. Tu su i razne vrste vodenih ptica kao što su kormorani, čaplje, gnjurci te mnoge druge vrste.
Hrvatska ima i brojne endemske biljne vrste, tj. vrste koje se mogu naći isključivo na ovom području. Na primjer, Dinaridi su poznati po raznolikosti endemskih vrsta biljaka, kao što su Dinaridski leptirnjak ili Dinaridska ljubičica.
Očuvanje divljih vrsta i njihovih staništa važan je zadatak kako bi se osigurala biološka raznolikost i održivost ekosustava u Hrvatskoj.
Strogo zaštićene i ugrožene divlje vrste Istre
Na području Istarske županije zabilježeno je ukupno 106 strogo zaštićenih životinjskih vrsta i 233 strogo zaštićene biljne vrste prema Pravilniku o strogo zaštićenim vrstama (NN 144/13, 73/16). Od ukupnog broja strogo zaštićenih vrsta, 63 životinjske vrste i 88 biljnih vrsta pripadaju IUCN višim kategorijama ugroženosti (kritično ugrožene, ugrožene ili osjetljive vrste) Zakona o zaštiti prirode (NN 80/13, 15/18 i 14/19) koje se ujedno nalaze i na popisu Direktive o staništima i Direktive o pticama.
Na žalost, prekomjernom izgradnjom, uglavnom za turističke svrhe, uništava se stanište divljih vrsta jer se šire gradovi pa neminovno u prigradska naselja Pule dolaze divlje svinje, lisice pa i čagljevi.
Primjeri dobre prakse
Izuzetno je stoga bitno zaštiti divlje vrste i pomoći im, a dobar primjer kako to učiniti je Kuterevo, mjesto nedaleko Otočca gdje se nalazi utočište medvjeda. Prvi medvjedi stigli su ondje još 2002. godine, a danas se skrbi o njih devet. Radi se o medvjedima koji se iz raznih razloga ne mogu vratiti u svoje prirodno stanište.
Po nekim procjenama u Hrvatskoj ima od 600 do 1200 medvjeda, tako da im se svake godine rađa tristotinjak, a od toga možda preživi pola. „Tako je najveća smrtnost medvjeda u prvoj godini života, a ljudi baš i ne razmišljaju, naime, kad se susretnu s medvjedima, uzimaju ih kao kućne ljubimce, pokušaju ih hraniti. Zatim kad oni malo odrastu, napuštaju ih tako da su nam onda ti medvjedi problematični jer nisu naučeni na život u prirodi. Stoga prilaze ljudima, selima i traže hranu. Naime, naviknuti su na ljudske mirise i zvukove te ih povezuju sa izvorom hrane“, pojašnjava Mesić.
Zbog toga mladunci koji su u Kuterevu umjetno othranjeni od najranije mladosti više ne mogu biti pušteni u prirodu. No ove životinje mogu indirektno doprinijeti očuvanju životinja u divljini i to podizanjem razine javne svijesti i edukacijom.
Sastavni dio programa u Kuterevu je edukacija posjetitelja, odnosno njihovo zbližavanje s divljinom i medvjeđom karizmom.
