Danas se diljem svijeta obilježava Svjetski dan hrane, posvećen podizanju svijesti o sigurnosti hrane, održivim prehrambenim sustavima i njihovoj ključnoj ulozi u očuvanju okoliša i prirodnih resursa.
Svjetski dan hrane obilježava se svake godine 16. listopada u više od 150 zemalja svijeta. Datum je simboličan jer je upravo tog dana 1945. godine osnovana Organizacija Ujedinjenih naroda za hranu i poljoprivredu (FAO).
Cilj obilježavanja je skrenuti pozornost na globalne izazove povezane s proizvodnjom hrane, glađu, siromaštvom, ali i utjecajem prehrambenih sustava na okoliš. Kroz brojne aktivnosti, kampanje i edukativne programe naglašava se važnost odgovornog odnosa prema hrani i resursima.
U obilježavanje se uključuje više od 150 zemalja svijeta, s ciljem podizanja svijesti o problemima neuravnotežene dostupnosti hrane te poticanja zajedničkog djelovanja za održiviju budućnost. Upravo zbog svog globalnog značaja, Svjetski dan hrane jedan je od najvažnijih dana u kalendaru Ujedinjenih naroda.
Prehrambeni sustavi pod sve većim pritiscima
Današnji poljoprivredno-prehrambeni sustavi suočeni su s brojnim izazovima. Ratovi, ekstremni klimatski uvjeti i nestabilne gospodarske prilike stvaraju snažan pritisak na poljoprivredna gospodarstva, dostupnost vode i očuvanje bioraznolikosti.
Lanci opskrbe hranom postaju sve osjetljiviji i podložniji poremećajima, a posljedice osjećaju svi, od proizvođača do krajnjih potrošača. Klimatske promjene dodatno ugrožavaju proizvodnju hrane, dok neodržive prakse opterećuju okoliš i prirodne resurse.
U tom kontekstu održivi prehrambeni sustavi postaju ključni za očuvanje tla, vode i ekosustava te za smanjenje negativnog utjecaja na okoliš.
Između gladi i otpada hrane
Globalni prehrambeni sustav danas istovremeno bilježi izobilje i ozbiljan nedostatak. Prema podacima FAO-a, procjenjuje se da se oko 673 milijuna ljudi u svijetu suočava s glađu i nesigurnim pristupom hrani.
S druge strane, količina bačene hrane i dalje raste, dok se bilježi i porast pretilosti u brojnim zemljama. Gotovo trećina proizvedene hrane završi kao otpad, što predstavlja i velik ekološki problem zbog nepotrebnog trošenja resursa i povećanih emisija stakleničkih plinova.
Ova neravnoteža jasno pokazuje koliko je nužna promjena u načinu proizvodnje, distribucije i potrošnje hrane.
„Ruku pod ruku za bolju hranu i bolju budućnost“
Ovogodišnji slogan Svjetskog dana hrane glasi: „Ruku pod ruku za bolju hranu i bolju budućnost!“. Poruka naglašava važnost zajedničkog djelovanja svih dionika u stvaranju pravednijeg, uključivijeg i održivijeg prehrambenog sustava.
FAO poziva javni i privatni sektor, poljoprivrednike, znanstvenu zajednicu, civilne organizacije i pojedince na suradnju kako bi se osigurala dostupnost hrane koja je sigurna, nutritivno vrijedna, cjenovno pristupačna i proizvedena na održiv način.
Javni sektor može poticati lokalnu proizvodnju, provoditi edukacije, donositi održive politike i razvijati prehrambene smjernice temeljene na znanstvenim spoznajama. Privatni sektor ima važnu ulogu u smanjenju otpada, potpori malim proizvođačima i razvoju inovacija.
Poljoprivrednici kroz održive prakse i raznoliku proizvodnju mogu doprinijeti očuvanju okoliša, dok akademska zajednica kroz istraživanja i prijenos znanja može pomoći u oblikovanju učinkovitih rješenja.
Civilne organizacije i pojedinci također imaju važnu ulogu kroz promicanje održivih navika, podršku lokalnim proizvođačima i odgovorno postupanje s hranom.
Samo zajedničkim naporima moguće je izgraditi pravednije i otpornije prehrambene sustave.
