Narodni heroj Joakim Rakovac dobio Memorijalnu kuću

Memorijalna kuća Joakima Rakovca u Rakovcima kod Baderne, nedaleko Poreča obnovljena je i ponovo otvorena za javnost. Naime, 25. srpnja 2024. održana je svečanost otvorenja obnovljene rodne kuće narodnog heroja Joakima Rakovca (1914. – 1945.) gdje je predstavljen novi muzejski postav.

Rodna kuća Rakovca 1975. godine otvorena je za javnost, a godinu dana kasnije dobila je svojstvo spomenika kulture te njome danas upravlja Zavičajni muzej Poreštine. Predstavlja spomenik povijesti porečkoga kraja i ljudi, koja se ovom obnovom želi sačuvati, zaštititi i predstaviti novim generacijama. Dodatno je zanimljiva jer se radi o arhitekturi istarskog ruralnog područja, skupa s tradicijskim predmetima i ambijentom.

Ondje posjetitelji mogu saznati povijest nastanka i razvoja antifašističkog pokreta i djelovanje istaknutih ličnosti u tom dramatičnom povijesnom razdoblju.

Pomno osmišljen postav

Prizemlje Muzeja posvećeno je liku i djelu Joakima Rakovca, prvi kat je namijenjen proučavanju Narodnooslobodilačke borbe na Poreštini, a u dvorištu se nalazi spomenik s otisnutim imenima. 

Na njemu je otisnuto sedam stotina i pet imena. Gotovo svako selo Poreštine, kao što se vidi po prezimenima na spomeniku, prinijelo je najtežu žrtvu za slobodu, najprije protiv dugogodišnjeg ugnjetavanja, onog fašističkoga, a onda i onog najstrašnijeg, nacističkog, njemačkog u periodu 1943.- 1945. godine.

Izložene su fotografije, dokumenti i druga građa iz Zavičajnog muzeja Poreštine, Povijesnog i pomorskog muzeja Istre (nekadašnjeg Muzeja narodnooslobodilačke borbe / Muzeja narodne revolucije Istre) i nekoliko arhivskih ustanova, pomoću koje će se pratiti uzroci i posljedice niza složenih i potresnih povijesnih događaja, kao i uloge najvažnijih sudionika tih događaja.

„Izborom predmeta nastojalo se vjerodostojno pretočiti duh toga vremena, revolucionarni žar i žrtvovanje naroda u višegodišnjoj borbi za nacionalnu i socijalnu slobode Istre. Uz bogatu muzejsku i arhivsku građu te građu iz privatnih ostavština, postav uključuje i multimedijalne i video sadržaje“, rekao nam je povjesničar, dr. sc. Milan Radošević viši znanstveni suradnik Zavoda za povijesne i društvene znanosti HAZU, Rijeka – Područne jedinica Pula. koji je bio angažiran za izradu koncepta Muzeja.

Izazov u osmišljavanju koncepta

Izazov u osmišljavanju koncepta, ali  i u pripremi tekstova, popratnog slikovnog te pisanog gradiva, svakako je bila činjenica da do danas nemamo monografiju o Rakovcu. Naime, kako nam je rekao dr. sc. Radošević, bilo je potrebno, uz konzultaciju relativno skromne literature, prije svega vrijednih zapisa njegova sina Milana, istražiti povijesne izvore – kako arhivske dokumente tako i sjećanja njegovih prijatelja, suboraca i suvremenika.

„Zahvaljujući tome znatan dio postava posjetiteljima nudi do sada nepoznate podatke o životu i djelu Joakima Rakovca. Konačno, namjera je bila s jedne strane prikazati njegov privatni život, tj. odrastanje u sredini koja je formirala njegovu ličnost, a s druge strane značaj koji je imao u NOB-u i borbi Istrana protiv fašizma i nacizma“, istaknuo je.

Prvi stalan postav koji se bavi antifašizmom

O značaju ovakvog muzeja za povijesnu i kulturnu baštinu Istre rekao nam je dr. Radošević: „U Istri danas u muzejskim i memorijalnim ustanovama nemamo stalan postav koji se bavi temom antifašizma – od njegovih samih početaka 1920. pa sve do konca Drugoga svjetskog rata 1945. Pomalo je to neobično uzmemo li u obzir da gotovo da ne prođe tjedan, a da se u raznim dijelovima našega poluotoka ne održi komemoracija za žrtve fašizma i nacizma ili obilježi pojedini važan događaj iz tog razdoblja, uz prigodne političke govore i isticanje važnosti antifašizma u svijetlu teško stečene multikultarlnosti i suživota/convivenze. Ova Memorijalna kuća, koja je uz lik i djelo Joakima Rakovca posvećena NOB-u Poreštine, prvi je prostor takve vrste otvoren u posljednjih 35 godina“.

Istaknuo je kako na tome treba čestitati Zavičajnom muzeju Poreštine – Museo del territorio parentino kao i Gradu Poreču koji su s riječi prešli na djela i pokazali kako se antifašizmu može pristupiti na jedan edukativan i inovativan način, prilagođen učenicima, odraslima, ali i gostima koji dolaze izvan Hrvatske.

U tom smislu valja napomenuti kako je tekst postava trojezičan: hrvatski, talijanski i engleski.

„Čovjek iz naroda, čovjek za narod“

Joakim Rakovac (1914. – 1945.) bio je jedan od vođa antifašističkog pokreta u Istri, a krajem kolovoza 1943. izabran je prvim predsjednikom Narodnooslobodilačkog odbora za Istru koji je 13. rujna u Pazinu donio odluku o priključenju i sjedinjenju Istre s Hrvatskom. Bio je vijećnik ZAVNOH-a i sudjelovao na njegovu III. zasjedanju u Topuskom u svibnju 1944., kao i na II. zasjedanju AVNOJ-a u Jajcu u studenom 1943. Poginuo je u njemačkom napadu na selo Koreniće, a 1952. proglašen je narodnim herojem.

Na pitanje čime nas je Joakim Rakovac najviše zadužio dr. Radošević odgovara: „Naslov jedne cjeline postava nosi naslov Čovjek iz naroda, čovjek za narod i možda najbolje oslikava njegovu nit vodilju kroz dramatično i tragično iskustvo Drugog svjetskog rata. Karizmatični vođa, uvijek na terenu, među ljudima, bio je jedan od neprikosnovenih vođa antifašističkog pokreta u Istri. Ako bi morali istaknuti po čemu ćemo ga najviše pamtiti onda bi to svakako trebali vezati za njegovo predsjedavanje Okružnim Narodnooslobodilačkim odborom za Istru koji je 13. rujna 1943. u Pazinu donio povijesnu odluku o priključenju i sjedinjenju Istre s Hrvatskom. No, njegova uloga ne može se svesti samo na taj važan trenutak, o čemu će se, siguran sam, uvjeriti svi koji posjete njegovu Memorijalnu kuću“.

Tijekom ljetnih mjeseci to se može učiniti ponedjeljkom, srijedom i petkom, od 18 do 20 sati, na adresi Rakovci 4.

Ovaj tekst sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.