Dinosauri su nekad hodali Zemljom. Zvuči doista nevjerojatno iako znamo da je istinito, no kad otkrijemo čvrste i vidljive dokaze za to – to je stvarno fascinantno. A dokaza ima na raznim lokalitetima diljem Nacionalnog parka Brijuni koji ove godine obilježava stotu obljetnicu otkrića prvih fosilnih tragova dinosaura u Hrvatskoj. Time dodatno naglašava svoju predanost očuvanju geobaštine i edukaciji javnosti.
Povijest i značaj otkrića
Fosilni tragovi dinosaura na Brijunima otkriveni su prije jednog stoljeća i od tada predstavljaju neprocjenjivu znanstvenu i kulturnu baštinu. Na osam lokacija unutar Nacionalnog parka Brijuni pronađeni su otisci stopa koji pripadaju različitim vrstama dinosaura. Ti tragovi svjedoče o životu tih drevnih bića na ovim prostorima prije više od 100 milijuna godina, kada su Brijuni bili dio plićaka Tethys oceana.
Adolf Bachofen Echt, austrijski amaterski paleontolog i entuzijast, 1925. godine istražio je i opisao tragove kretanja dinosaura na rtu Ploče na mjestu nekadašnjeg kamenoloma na jugoistočnom djelu otoka Veli Brijun.
Echt je fosilne tragove s rta Ploče u skladu sa znanstvenim spoznajama tog vremena pripisao biljojednom dinosauru Iguanodonu. Danas se zna da su stope pripadale malim, troprstim, teropodnim dinosaurima mesožderima.
Drugo nalazište na Brijunima, nalazište Barban, otkriveno je 1960. godine, a 1987. i treće, nalazište Plješivac. Tijekom devedesetih godina dolazi do popularizacije istraživanja dinosaura te otkrivanja dodatnih nalazišta, Trstike i Vrsar.
Na području NP Brijuni do sad je osam sigurnih i jedno moguće nalazište fosilnih stopa dinosaura različitih geoloških starosti, što Brijune svrstava među najbogatija nalazišta takvih tragova.
Važnost fosilnih tragova
Stijene u kojima su sačuvani tragovi taložile su se u vrlo plitkim obalnim okolišima, koji su se povremeno nalazili iznad ili ispod razine mora. Riječ je o vapnenačkim muljevima po kojima u dinosauri tijekom razdoblja krede hodali, ostavljajući tragove svoje prisutnosti – iznimno rijetke zapise koji su se uspjeli očuvati do danas, a izloženi su u brijunskom muzeju.
Da bi se trag sačuvao kao fosil, bilo je potrebno da se mulj nakon otiska stvrdne pod utjecajem sunca, a zatim da se na njega nataloži sloj koji će ga zaštititi od erozije. Uz to, trag je morao preživjeti sve kasnije tektonske procese te se naposljetku ponovno pojaviti na površni kako bi ga mogli otkriti i proučavati.
Fosilni tragovi pomažu znanstvenicima u procjeni veličine i ponašanja dinosaura, ali i u boljem razumijevanju geološke prošlosti tog područja. Njihovo očuvanje ključno je ne samo za znanstvena istraživanja, već i za edukaciju posjetitelja, omogućujući im dublje razumijevanje paleontološke baštine. Uz to, fosilni tragovi dinosaura predstavljaju iznimno geološko bogatstvo upravo zbog svoje rijetkosti, a od 2021. godine svi su tragovi na području Hrvatske proglašeni zaštićenim dijelovima prirode.
Brojna događanja povodom obljetnice
U sklopu ove velike obljetnice, manifestacija Dan dinosaura održana je 12. travnja, privukavši brojne posjetitelje, među kojima su bile obitelji, djeca i zaljubljenici u prirodu.
„Program je obuhvatio stručna vodstva po paleontološkim lokalitetima poput Barbana i Ploča, gdje je pronađeno više od 200 otisaka stopala dinosaura. Posjetitelji su imali priliku sudjelovati u edukativnim radionicama, igrama i kreativnim aktivnostima, a studenti geologije s Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu pružali su dodatna objašnjenja o fosilima i njihovom značaju“, rekla nam je Reanna Brajković Relić, glasnogovornica NP-a Brijuni.
„Posebnu pažnju privukla je prezentacija 3D rekonstrukcija otisaka dinosaura, čime se na inovativan način približava važnost očuvanja i interpretacije geobaštine. Ova inicijativa dio je šireg projekta EduCalucemTech, koji uključuje suradnju s lokalnim zajednicama i obrazovnim institucijama, s ciljem povezivanja obrazovanja s praksom i inovacijama“, dodala je.
Edukativna izložba
Povodom značajne godišnjice postavljena je i izložba u crkvici Sv. Roka na Velikom Brijunu „Kad su dinosauri šetali Istrom – stoljeće istraživanja“.
Naime, Javna ustanova Nacionalni park Brijuni obilježava stotu godišnjicu otkrića fosila dinosaura u suradnji s Javnom ustanovom Natura Histrica i Javnom ustanovom Kamenjak. Tim je povodom realizirana i izložba o tragovima dinosaura u suradnji s lokalnim dječjim vrtićima i osnovnim školama te spomenutim partnerskim institucijama koje će također ovog ljeta ugostiti dio izložbenih radova u svojim prostorima.
Dječji radovi inspirirani ovim drevnim gmazovima izrađeni su od otpadnog materijala i pokazuju svu raznolikost i bogatstvo dječje mašte. Cilj izložbe je informirati kako najmlađe tako i širu javnost o brojnosti i vrijednosti otisaka na našem području, ali jednako tako skrenuti pažnju na činjenicu da su dinosauri milijunima godina za sobom ostavili samo svoje fosilne tragove, dok ljudi ostavljaju velike količine otpada, narušavajući time prirodu.
U izradi dječjih radova sudjelovali su dječji vrtić „Sunce“ iz Fažane, „Maslačak“ iz Pule i dječji vrtići „Medulin“, te osnovne škole „Fažana“, „Mate Demarina“ iz Medulina i područna škola „Banjole“.
Na izložbi su predstavljeni brijunski lokaliteti na kojima su otkriveni otisci stopala dinosaura, četiri nalazišta na Velom Brijunu – rt Ploče, lokalitet Vrbanj/Barban, Trstike i Plješivac te nalazišta na otocima Vanga i Vrsar. Na otočju je pronađeno pet različitih tipova otisaka dinosaura što je za ovako malo područje kao što su Brijuni jedinstvena pojava čineći tako naš Nacionalni park vrijednim spomenikom geobaštine.
Izložba je otvorena do 31. listopada.
Očuvanje geobaštine – zajednička odgovornost
„Reakcije javnosti na događanja vezana uz stotu obljetnicu istraživanja fosilnih tragova na Brijunima izuzetno su pozitivne. Manifestacije poput Dana dinosaura ne samo da educiraju posjetitelje o važnosti očuvanja prirodne baštine, već i potiču interes za znanstvena istraživanja i tehnologije koje se koriste u njihovoj interpretaciji“, naglašava Braković Relić.
Fosilni tragovi dinosaura na Brijunima vrijedno su nasljeđe koje zahtijeva posebnu pažnju i zaštitu. Prirodni procesi poput erozije, ali i ljudski utjecaj, mogu ugroziti njihovu očuvanost. Stoga je ključno poduzeti mjere zaštite i educirati javnost o važnosti očuvanja geobaštine za buduće generacije.
„Nacionalni park Brijuni nastavlja s aktivnostima usmjerenima na očuvanje i promociju svoje bogate geološko-paleontološke baštine, planirajući daljnja istraživanja i edukativne programe koji će dodatno obogatiti iskustvo posjetitelja i doprinijeti zaštiti ovog jedinstvenog prirodnog područja“, zaključila je Brajković Relić.
