Istarsko mjesto Barbariga nalazi se nedaleko Fažane i skriva ostatke jednog od najvećih kompleksa za preradu maslina u doba Rimskog Carstva. Riječ je o uuljari Barbariga koja je imala 12 preša i prostirala se na površini od oko 3.000 četvornih metara.
Lokalitet je to koji će zasigurno otkriti mnoge tajne života Rimljana na tom djelu Istre. Na njemu su već odrađena istraživanja s kojima se iduće godine nastavlja.
Vrednovanje arheoloških ostataka
Odsjek za arheologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli u suradnji s Joukowsky Institute for Archeology and the Ancient World, Brown University (USA) od 6. do 25. svibnja 2024. ondje je provodio revizijska arheološka istraživanja.
Rimski proizvodni pogon za proizvodnju maslinova ulja manjim dijelom je istraživan 1953. godine, no u proteklih 70 godina prekriven je makijom te nije bio vidljiv na terenu. Istraživanja će se nastaviti 2025.
„Revizijskim istraživanjima nastoji se adekvatno dokumentirati i vrednovati arheološki ostaci u cilju priprema za buduća istraživanja i u konačnici prezentaciju nalazišta“, rekao nam je doc. dr. sc. Davor Bulić, predstojnik Odsjeka za arheologiju Centra za interdisciplinarna arheološka istraživanja krajolika.
Istraživanje se vrši u sklopu projekta, Rimski krajolik i dinamika naseljavanja istarskih kolonijskih agera (Hrvatska zaklada za znanost), The Economic Landscapes of Roman Istria (Rust Family Foundation), Rimska uljara u Barbarigi: prezentacija i valorizacija arheološkog nalazišta (Grad Vodnjan-Dignano) uz veliku logističku podršku tvrtke Terra Eno Olea d.o.o.
Rimska uljara tek dio velikog kompleksa
S desetak djelomično sačuvanih tijeskova, rimska uljara u Barbarigi se svrstava u krug rimskih uljara s najvećim proizvodnim mogućnostima u europskom dijelu Rimskog Carstva.
„Poznato je svega nekoliko rimskih uljara ovakvih ili nešto većih proizvodnih mogućnosti koje se nalaze na području današnje Libije, Tunisa i Alžira. Ovogodišnjim istraživanjima obuhvaćena je površina od oko 2.500 m2 kojeg čine prostori s prešama i s bazenima za sakupljanje ulja. Ovo je tek manji dio velikog rimskog gospodarskog kompleksa. Nalazište se koristilo od početka 1. do kraja 6. st. uz višestruke graditeljske i funkcionalne intervencije tijekom tog razdoblja. Danas se uokolo rimske uljare nalazi maslinik od 8.000 stabala maslina i svjedoči o svojevrsnom kontinuitetu proizvodnje ove cijenjene tekućine“, ističe dr. Bulić.
Istarsko maslinovo ulje cjenjeno od pamtivijeka
Rimska aristokracija od početka 1. st. počinje s velikim investicijama u svoja ruralna imanja na području Istre. Poznate su brojne rimske vile s postrojenjima za proizvodnju maslinova ulja i vina u Istri, no uljara u Barbarigi ističe se svojom veličinom i proizvodnim mogućnostima.
Sudeći prema sačuvanim zapisima Plinija Starijeg, rimskog pisca iz 1. st., maslinovo ulje s područja istarskog poluotoka bilo je vrlo cijenjeno u njegovo doba, slično kao i danas. Arheološki podaci ukazuju da je proizvodnja maslinovog ulja rimske Istre bila najznačajniji gospodarski proizvod koji se u amforama proizvedenim u Fažani i Loronu kraj Poreča izvozilo na šire tržište Carstva izvan regionalnih okvira.
Prilika za praksu studenata
Marko Zdravković Kunac student je arheologije na pulskom fakultetu i imao je priliku istraživati nalazište u Barbarigi.
„Naš fakultet je jedinstven po tome što ima najveću količinu prakse na terenu, što mi je izuzetno drago. Uz to, zahvaljujući europskim projektima, fakultet ima nevjerojatnu opremu s kojom možemo raditi“, rekao nam je.
Ističe kako je za njega kao studenta arheologije biti na takvom nalazištu sa sjajnim profesorima izuzetno zanimljivo i važno, a posebice jer radi uz bok arheolozima iz stranih država, u ovom slučaju SAD-a.
Biti na terenu, istraživati i učiti od stručnjaka je odlično, posebno zato što vidiš što te, kao budućeg arheologa, zapravo čeka.
„Sama činjenica da u Puli postoji studij arheologije je fenomenalna, s obzirom na brojna i vrlo značajna nalazišta u Istri“, govori s puno žara i entuzijasta ovaj budući arheolog.
