Sve toplija ljeta, dugotrajna sušna razdoblja, ali i obilne oborine sve više utječu na maslinarsku proizvodnju. Kako bi utvrdili koje mjere maslinarima mogu pomoći u prilagodbi klimatskim promjenama, znanstvenici Instituta za poljoprivredu i turizam u Poreču provode istraživanja u maslinicima na području zapadne Istre. U projektu sudjeluju četiri poljoprivredna gospodarstva, a ispituje se utjecaj različitih agrotehničkih praksi na prinos maslina i kvalitetu maslinova ulja.
Posljedice klimatskih promjena već se osjećaju u maslinicima, a prema klimatskim projekcijama u narednim bi godinama mogle biti još izraženije.
„Klimatske promjene su sadašnjost maslinarske proizvodnje, a klimatolozi projiciraju da će njihov utjecaj u budućnosti biti još izraženiji. To nije problem samo Istre i našeg uzgojnog područja, nego cijelog Mediterana”, upozorava Marin Krapac s Instituta za poljoprivredu i turizam u Poreču.
Ispituju se klimatski održive prakse
Prilagodba maslinarske proizvodnje novim klimatskim uvjetima cilj je četverogodišnjeg projekta „Klimatski održive prakse – dobrobit za maslinare i potrošače maslinova ulja”, koji se provodi u sklopu intervencije 77.03. Projekt je vrijedan nešto više od 170 tisuća eura, a okuplja znanstvenike, maslinare i druge partnere.
U istraživanju sudjeluju četiri poljoprivredna gospodarstva zapada Istre: OPG San Rocco, OPG Vilma Brčić, OPG Alfredo Cossetto i OPG Đanino Oklen. Partneri su i Studio Sonda te Udruga Istramet.
„Cilj projekta je istražiti učinkovitost klimatski održivih praksi, odnosno vidjeti funkcioniraju li prakse koje nam znanstvena literatura predlaže kao klimatski održive zaista tako i u našim uvjetima”, objašnjava Ana Čehić Marić s Instituta za poljoprivredu i turizam.
U maslinicima se ispituju navodnjavanje, primjena biostimulatora te različiti načini održavanja tla. Usporedbom rezultata nastoji se utvrditi koje od tih mjera daju najbolje rezultate u istarskim proizvodnim uvjetima.
Navodnjavanje je jedna od najučinkovitijih mjera za smanjenje vodnog stresa tijekom ljetnih mjeseci. Međutim, primjena nije moguća u svim maslinicima, osobito na manjim i udaljenim parcelama.
„Ako uzmemo u obzir strukturu nasada na području Istre, vrlo često imamo nasade manje površine, udaljene od vodovodne mreže, gdje navodnjavanje nije moguće. Zato putem projekta, osim navodnjavanja, istražujemo i druge klimatski održive prakse, kao što su zatravljivanje i primjena biostimulatora”, pojašnjava Čehić Marić.
Biostimulatori kao pomoć maslini u stresnim uvjetima
Sve zahtjevniji uvjeti proizvodnje potaknuli su maslinare na ispitivanje novih mogućnosti prilagodbe. Jedna od njih je primjena biostimulatora, pripravaka koji mogu pomoći maslini da lakše podnese sušu i visoku temperaturu zraka.
„Maslini je sve teže izdržati te klimatske promjene. Moramo joj na neki način pomoći, a sada trebamo vidjeti čime, kako i u koje vrijeme kako bi izdržala te temperature i promjene”, smatra maslinar Silvano Bartolić.
U njegovu je masliniku jedan dio stabala tretiran biostimulatorima, dok je drugi tretiran samo vodom. Razlike su vidljive, no tek će analize pokazati kako su se tretmani odrazili na plod i dobiveno ulje.
U pokusima s biostimulatorima i navodnjavanjem sudjeluje i obitelj Cossetto, koja obrađuje maslinike na desetak lokacija. Velike razlike u urodima između pojedinih godina potaknule su ih da ispitaju mogućnosti zaštite maslina od nepovoljnih vremenskih uvjeta.
„Uslijed klimatskih promjena dolazi do velikih oscilacija u prinosima i kvaliteti ulja. Željeli smo vidjeti na koji način možemo pomoći biljci da ojača svoj obrambeni sustav i uspije u nepovoljnim klimatskim uvjetima”, objašnjava Melinda Cossetto.
Obrada tla ili zatravljivanje?
Osim nedostatka vode tijekom ljeta, problem mogu predstavljati i obilne oborine koje uzrokuju ispiranje i eroziju tla. Zbog toga se u sklopu projekta ispituje i utjecaj različitih načina održavanja tla u maslinicima.
„Nekad prije smo sve obrađivali, ripali i podrivali, a sada zbog velikih kiša moramo početi razmišljati o eroziji tla. Sve više se okrećemo malčiranju kako ne bismo iznosili zemlju iz parcele”, objašnjava maslinar Đanino Oklen.
U njegovim se maslinicima ispituju različite kombinacije navodnjavanja, zatravljivanja i obrade tla.
Razlike su uočene i u maslinicima Davida Brčića iz Nove Vasi, gdje se uspoređuju obrađene i neobrađene površine. Ovogodišnja suša omogućila je praćenje reakcije maslina na nedostatak vode u različitim uvjetima održavanja tla.
„Ova je godina bila jako zahtjevna jer smo imali dugu sušu, više od tri mjeseca bez kiše. Primijetili smo da su masline na obrađenom dijelu puno lakše podnosile taj stres. Plodovi su krupniji, a masline su više bujale. Sada ćemo vidjeti kolika će biti razlika u randmanima”, objašnjava Brčić.
Hoće li se uočene razlike u krupnoći plodova odraziti i na količinu dobivenog ulja, pokazat će analize nakon prerade.
Od maslinika do laboratorijske uljare
Tijekom istraživanja znanstvenici prate razvoj maslina, uzorkuju plodove i uspoređuju rezultate iz pokusnih maslinika. Osim prinosa, važno je utvrditi i kako pojedini agrotehnički zahvati utječu na svojstva maslinova ulja.
„Napravili smo uzorkovanje stotinu plodova kako bismo vidjeli razliku u njihovoj masi između tretiranih i netretiranih stabala. Želimo utvrditi koji agrotehnički zahvati imaju utjecaja na maslinarsku proizvodnju u uvjetima povišenih temperatura i suše”, objašnjava Marin Krapac.
Prve razlike već su uočene, osobito kod navodnjavanja. Nakon berbe uzorci maslina prerađuju se u laboratorijskoj mini uljari Instituta za poljoprivredu i turizam, gdje se dobiveno ulje dodatno analizira.
Ispituju se fenolni profil, hlapivi spojevi, pigmenti i druga svojstva ulja. Određuje se i udio ulja u suhoj tvari kako bi se rezultati različitih tretmana mogli pouzdanije usporediti. Naime, udio vode u plodu može utjecati na iskazani randman, pa sama krupnoća maslina nije dovoljan pokazatelj količine ulja koja se može dobiti preradom.
Četiri godine pokusa za konkretnije preporuke maslinarima
Projekt traje četiri godine, tijekom kojih će se pratiti učinkovitost pojedinih mjera u različitim proizvodnim i vremenskim uvjetima. Uz pokuse u maslinicima i laboratorijske analize, predviđeno je i ispitivanje prihvatljivosti proizvedenih ulja među potrošačima. U završnoj godini istraživat će se i mogućnosti njihova posebnog označavanja.
Rezultati bi trebali pokazati kako navodnjavanje, upotreba biostimulatora te načini održavanja tla utječu na prinos maslina i kvalitetu ulja te koje se prakse mogu primijeniti u istarskim maslinicima.
Pritom će biti važno utvrditi ne samo razlike između pojedinih tretmana nego i koliko su one postojane tijekom više proizvodnih sezona. Tek će višegodišnje praćenje omogućiti donošenje konkretnijih preporuka maslinarima koji svoje nasade moraju prilagođavati promjenjivim klimatskim uvjetima.
