Samoniklo jestivo bilje je tu pored nas uz put i cestu, gdje ga nije dobro ubirati. Na zapuštenim njivama, kojih ima koliko volite, pašnjacima i u šumama. Koje ćemo brati ovisi i našem poznavanju, dobroj volji, možda i potrebama za preventivu organizma.

 

Nije potrebno nabrajanje pustih stotina korisnih i zdravih biljaka; četiri čine stup zdravlja: kopriva, stolisnik, trputac i maslačak.

Savršenstvo prirode pokazuje se i na ljekovitom samoniklom bilju; daleko više ima korisna, ljekovita bilja od onog koje nije za jelo. Smrtno otrovnog još i manje, no valja ga dobro upoznati. Svakog proljeća čujemo o žrtvama nepoznavanja. I ove je madvjeđi luk, koji to nije bio odnio jedan život.

Popriličan je i popis invazivnih i alargenih biljaka, primjerice čempresi imaju ciklusnu cvatnju te izazivaju alergiju cijelu godinu. Od cvijeta bagrema, dirake ili drače žive pčelari, a stablo je prilično otrovno. 

Poradi ljekovitosti i posebna gušta, bazgi se valja pokloniti. Zapravo treba se pokloniti cvijetu, a nikako kori, kora je opaka.

Nepoznato, nejestivo i otrovno bilje ne brati. A kako i kada brati ono što poznajemo, volimo i ča nan čini dobro? Nikad u najlon, jer bere se u koš i samo za našu uporabu.

Kako bi više ljudi ušlo u tajne, ali i korist ljekovita bilja, Frenki je pripremio knjigu koja samo što nije ukoričena. To je njegov pristup, poznavanje i iskustvo s ljekovitim biljem. Organizira edukativne radionice. Prva je na redu u subotu u Kršanu.

Kod ubiranja šumskog bogatstva od šparoga, gljiva do ljekovita bilja treba štovati prirodu i zakone prirode. Često je obrnuto, prirodu prilagođavamo sebi.