Znanost smatra kako su maslačci nastali prije oko trideset milijuna godina u Euroaziji. Fosilno sjeme maslačka zabilježeno je još iz doba pliocena na jugu Rusije.
Maslačak (lat. Taraxacum) je čovjek koristio kao hranu i ljekovito bilje dok je još živio u prvobitnim zajednicama. Latinsko ime Taraxacum potječe iz srednjovjekovnih perzijskih spisa o farmaciji, a označavaju ljekovitu biljku. Maslačci su bili dobro poznati starim Egipćanima, Grcima i Rimljanima, a koristili su se u kineskoj tradicionalnoj medicini više tisuća godina. Indijanci su također koristili biljku kao hranu i lijek.
Maslačak je bogat vitaminima i mineralima
Maslačak sadrži velike količine vitamina A , C i K , te umjerene izvore kalcija, kalija, željeza i mangana. Maslačak potiče detoksikaciju, regulira razinu krvnog tlaka i kolesterola. Ima odlična nutritivna svojstva. Naime, 100 grama maslačka sadrži 54% vitamina A, 32% vitamina C i 10% kalcija od ukupne preporučene dnevne vrijednosti. Maslačak se sastoji od 86% vode, 9% ugljikohidrata, 3% proteina i 1% masti. Referentna količina od 100 grama osigurava 45 kalorija.
Cjelokupna biljka, uključujući lišće, stabljike, cvjetove i korijenje, jestiva je i hranjiva. Maslačak se skuplja za hranu od davnina u mnogim krajevima svijeta. Sorte koje se komercijalno uzgajaju radi konzumacije uglavnom su porijeklom iz Euroazije i Sjeverne Amerike. Maslačak je višegodišnja biljka.
Maslačak u prehrani
Kako bi lišće pri pripremi za hranu bilo ukusnije, često se blanšira kako bi se uklonila gorčina ili se priprema na isti način kao i špinat. Maslačak i pupoljci maslačka bili su dio tradicionalne kašmirske kuhinje, albanske kuhinje, slovenske, židovske, kineske, grčke i korejske kuhinje.
Na Kreti listove sorte zvane „Mari“ (Μαρί), „Mariaki“ (Μαριάκι) ili „Koproradiko“ (Κοπροράδικο) domaći ljudi jedu u sirovim ili kuhanim salatama. T. megalorhizon, endemska vrsta maslačka na Kreti, jede se na isti način. Nalazi se samo na velikim nadmorskim visinama od 1000 do 1600 metara nadmorske visine.
Maslačak je također važna biljka za pčele sjeverne hemisfere, te predstavlja važan izvor nektara i polena početkom sezone. Maslačak je prehrambena biljka leptira u rano proljeće.
Cvjetne latice, zajedno s drugim sastojcima, obično s citrusima, koriste se za izradu vina od maslačaka. Njegovi mljeveni, pečeni korijeni mogu se koristiti kao alternativa kavi bez kofeina.
Maslačak se u davnim vremenima također koristio za izradu tradicionalnog britanskog bezalkoholnog pića. Viktorijanska gospoda maslačak je nekad smatrala delicijom, koju su konzumirali uglavnom u salatama i sendvičima.
Gume za vozila od maslačka
Maslačak luči lateks kad su tkiva izrezana ili slomljena, ali u divljini je sadržaj lateksa kod maslačka nizak i jako varira. Koristeći moderne metode kultivacije i tehnike optimizacije, znanstvenici iz Fraunhofer instituta za molekularnu biologiju i primijenjenu ekologiju (IME), u Njemačkoj razvili su sortu pogodnu za komercijalnu proizvodnju prirodne gume.
Proizvedeni lateks pokazuje istu kvalitetu kao i prirodna guma od stabala kaučukovca. U suradnji s Continental AG , IME gradi pilot projekt. Od svibnja 2014. godine prve prototipske testne gume napravljene mješavinama maslačka i gume predviđene su za testiranje na javnim cestama u sljedećih nekoliko godina. U prosincu 2017.godine, tvrtka iz Kine Linglong Group Co. Ltd., uložila je 450 milijuna dolara u izradu komercijalno održive gume od maslačaka.
Nakon što ste pročitali sve ove korisne informacije o maslačcima, nemojte se ustručavati jesti ih. Jer maslačak je zdravlje na dohvat ruke. Ima ga doslovno kud god pogledate na zelenim površinama.
I za kraj, uberite cvjetnu lopticu maslačka, otpuhnite ju i raspršite sjemenke po svijetu, a vi zaželite želju.
