Šišmiši su jedna od najugroženijih skupina životinja, primarno zbog ljudskih aktivnosti, zbog kojih ne pronalaze pogodno mjesto za život i podizanje mladih. Iako često pogrešno percipirane u javnosti, šišmiši su veoma korisne i prirodi važne životinje.
Ti zanimljivi sisavci pripadaju redovima Chiroptera i čine jedini red letećih sisavaca. Postoji više od 1.400 različitih vrsta šišmiša širom svijeta, što ih čini jednom od najraznovrsnijih grupa sisavaca.
Šišmiši su fascinantna stvorenja, jedina skupina sisavaca sposobna za aktivan let. Njihova jedinstvena prilagodba za život u noćnim uvjetima i njihova sposobnost eholokacije čine ih neprocjenjivim dijelom ekosustava. Ove noćne životinje, koje su često obavijene mitovima i zabludama, imaju ključnu ulogu u održavanju ravnoteže prirode.
Važnost šišmiša
Zašto su šišmiši toliko važni? Prvenstveno zbog svoje uloge u kontroli populacije kukaca. Pomažu u smanjenju broja kukaca koji mogu biti štetni za usjeve ili nositelji bolesti. Osim toga, šišmiši su važni oprašivači i raspršivači sjemena, što doprinosi očuvanju bioraznolikosti.
Nažalost, šišmiši su suočeni s mnogim prijetnjama, uključujući gubitak staništa, zagađenje i klimatske promjene.
Od svih vrsta šišmiša koje se pojavljuju u Europi, njih čak 33 prisutno je u Hrvatskoj. Još jedna vrsta – Meheljev potkovnjak (Rhinolophus mehely) – smatra se regionalno izumrlom, ali novija istraživanja ukazuju na mogućnost da se radilo o pogrešnoj identifikaciji te da ova vrsta nije nikad ni obitavala na području Hrvatske. Na popisu vrsta prisutnih u Hrvatskoj nalazio se također primorski brkati šišmiš (Myotis aurescens), no zbog velike sličnosti s brkatim šišmišem (Myotis mystacinus) upitno je koje jedinke i populacije pripadaju kojoj vrsti, a genetska istraživanja nisu potvrdila prisutnost primorskog brkatog šišmiša. S 33 vrste šišmiša, Hrvatska ima najveću raznolikost faune šišmiša od svih europskih država.
Brojni uzroci ugroze
Šišmiši su ugroženi zbog prekomjerne upotrebe pesticida u poljoprivredi i šumarstvu koja ubija kukce – njihovu hranu, a ujedno truje i njih, zatim zbog krčenja šuma, zagađenja vode, zraka i tla, kanaliziranja vodotoka, svjetlosnog zagađenja, ekstremnih vremenskih nepogoda učestalijih zbog klimatskih promjena, neprimjerene obnove građevinskih objekata i uznemiravanja u skloništima, smrtnosti na cestama, a u zadnjih dvadesetak godina značajna smrtnost šišmiša bilježi se na vjetroelektranama.
Ovim vrijednim noćnim letačima možemo pomoći korištenjem bioloških metoda suzbijanja štetnih kukaca, očuvanjem lokvi i čistoće vode, pažljivim planiranjem infrastrukturnih zahvata u stanište, smanjenjem intenziteta sječe šuma te zadržavanjem starih stabala s dupljama i šupljinama u kojima šišmiši borave, te postavljanjem kućica za šišmiše kako bi im se osiguralo sklonište tamo gdje je to potrebno zbog narušavanja prirodnog staništa.
Brijuni dom za šišmiše
Na Brijunima obitava čak 18 vrsta šišmiša, što je brojka usporediva s ukupnim brojem vrsta šišmiša u Velikoj Britaniji. Veliki večernjak, najveći europski šišmiš, na Brijunima provodi cijelu godinu te ovdje nesmetano podiže svoje mlade.
Manifestacija Noć šišmiša na Brijunima prilika je za sve ljubitelje prirode da se bolje upoznaju s ovim fascinantnim životinjama, nauče o njihovom načinu života i doprinesu njihovom očuvanju.
Ta dugogodišnja manifestacija na Brijunima privlači obitelji s djecom, kao i sve ljubitelje prirode. Šišmiši, koji su jedna od najugroženijih skupina životinja zbog ljudskih aktivnosti, često su pogrešno shvaćeni, iako su vrlo korisni i važni za prirodu.
Kako bi se očuvala ova vrijedna skupina životinja, ključno je podizati svijest o njihovoj važnosti i potrebi za njihovom zaštitom.
Ovom manifestacijom želi se educirati javnost i podići svijest o potrebi zaštite šišmiša te značaju zaštićenih područja u očuvanju ovih vrsta.
Program uključuje kreativne radionice, poučne igre, priče za djecu i potragu za šišmišima, organiziranu u suradnji s udrugom Tragus.
Isto se svake godine održava na Kamenjaku.
